Ovčarsko-kablarska klisura


Ovčarsko-kablarska klisura se smestila na oko 18 km od Čačka, usečena između planinskih masiva Ovčara i Kablara sastavljen od škriljaca, ali ima i blage nagibe sa šumovitim zaravnima. Klisura se nalazi pod zaštitom države kao predeo izuzetnih odlika I kategorije, a u njoj se nalaze dve brane koje prave veštačka jezera i zaustavljaju brzi tok Zapadne Morave.

U klisuri se nalazi i čuvena Ovčar Banja kao i kulturno značajni Ovčarsko-kablarski manastiri smešteni i na levoj i desnoj obali Morave. Po njima i po samoj prirodi ceo kraj dobio je u narodu ime Srpska Sveta gora. Sa desne strane Morave smešteni su manastiri: Vavedenje, Manastir Vaznesenje, Manastir Preobraženje, Manastir Svete Trojice i Manastir Sretenje, dok se na levoj obali Morave nalaze: Manastir Blagoveštenje, Manastir Ilinje, Manastir Jovanje, Manastir Nikolje, Manastir Uspenje, kao i crkva posvećena Svetom Savi i crkva-pećina Kađenica. Poklonici duhovnosti, vernici, poštovaoci istorije, tradicije i kulture, u ovim manastirima mogu videti razne crkvene relikvije, vredne ikone, stare zapise i retke rukopisne knjige, što omogućuje da se upoznaju drevni koreni srpskog naroda.

Za pogled sa vrha planine Kablar se kaže da je jedan od najlepših u čitavoj Srbiji. Bogata i živopisna flora i fauna, izvori tople i lekovite mineralne vode, izvori čiste pijaće vode, brze i bistre planinske rečice, stoletne šume, sunčani proplanci, strme litice i blago zatalasane padine i pašnjake, preplavljeni svežim planinskim vazduhom, samo su neki od detalja koji čine prelepu sliku Ovčarsko-kablarske klisure. Impresivne litice i razigrani greben Kablara odaju utisak ogromnog okamenjenog talasa koji svakog trenutka može udariti u Ovčar. Južne stenovite padine i vrhovi Kablara strmo se obrušavaju u reku, a na njima su otvori pećina i potkapina. Kao kontrast surim padinama Kablara, padine Ovčara se blago spuštaju do reke, prekrivene zelenim, šumskim masivima. Čitav niz malih slapova i basenčića, kao i mala bigrena terasa duž Banjskog potoka, posebna su atrakcija. Karakteristične vrste flore u klisuri su ruj, grab, grabić, sitnolistna lipa, krunilostna lipa, crni jasen, dok se u šumskim staništima, na stenama, liticama, pašnjacima i livadama, često mogu videti šumske i barske kornjače, daždevnjak, kuna zlatica i belica, jazavac, divlje mačke, vidre, sivi soko, suri orao i siva čaplja. Na zaštićenom području Ovčarsko-Kablarske klisure evidentirano je ukupno 137 vrsta ptica, pa i ne čudi da je na ovom mestu organizovano posmatranje ptica (tzv. birdwatching).

U klisuri je smeštena i Ovčar Banja, jedna od potencijalnih okosnica turizma ovog kraja Srbije. Smeštena u samom središtu Ovčarsko-kablarske klisure, na nadmorskoj visini od 279 metara, udaljena je 18 km od Čačka. Okružena je gustom šumom sa obronaka Ovčara i Kablara, a klima u njoj je, baš kao i u čitavoj klisuri, umereno-kontinentalna. Lekovita voda u ovoj banji (temperatura od 35 do 38°C) pomaže lečenju reumatskih oboljenja, povređenog mišičnog tkiva i kožnih oboljenja. Osim lečenja, Ovčar banja je zbog fantastičnog okruženja u kome se nalazi, idealan izbor i kao mesto za odmor i relaksaciju. U blizini banje se, primerice, nalaze oboležene staze za planinarenje i alpinizam, dok na obližnjem veštačkom jezeru Međuvršje, koje u periodu od maja do septembra predstavlja glavno kupalište, postoji i određeni deo, predviđen za ljubitelje sportskog ribolova.