{"id":1049,"date":"2017-02-04T13:01:12","date_gmt":"2017-02-04T12:01:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/?p=1049"},"modified":"2020-11-23T16:32:29","modified_gmt":"2020-11-23T15:32:29","slug":"vodic-kroz-beograd","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/vodic-kroz-beograd\/","title":{"rendered":"Vodi\u010d kroz Beograd"},"content":{"rendered":"<p>Razgledanje Beograda zapo\u010dinjemo od platoa ispred Hrama svetog Save, jednog od dva najprepoznatljivija simbola srpske prestonice. Drugi najprepoznatljiviji simbol je svakako spomenik \u201ePobednik\u201c na Kalemegdanu i on \u0107e biti na\u0161a tj. va\u0161a poslednja ta\u010dka razgledanja Beograda. Mar\u0161ruta izme\u0111u dva simbola grada u ovom turisti\u010dkom razgledanju duga je vi\u0161e od 10 kilometara. Spremite se za napornu i uzbudljivu \u201e\u0161etnju kroz vekove\u201c.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px; width: 716px; height: 307px;\" src=\"\/upload\/images\/kneginje-zorke-10.jpg\" alt=\"R tours kneginje Zorke 10\" \/><\/p>\n<h2><span style=\"color: #333399;\">Hram svetog Save<\/span><\/h2>\n<p>Preporu\u010dujemo Vam da od nas ka Hramu krenete Bulevarom Oslobo\u0111enja kako biste ovu svetinju ugledali \u010deono, u njenom punom sjaju i lepoti.<br \/>\nHram svetog Save je po zapremini prostora najve\u0107a pravoslavna crkva na svetu a po ukupnoj povr\u0161ini osnove drugi po veli\u010dini na svetu. Ve\u0107i od njega je jedino Hram Hrista spasitelja u Moskvi. Nije zgoreg napomenuti da smo upravo mi specijalizovana turisti\u010dka agencija za putovanja u Rusiju te, ukoliko ste po\u017eeleli da vidite pomenutu svetinju kao i veli\u010dnstvenu Moskvu, na pravoj ste adresi.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px; width: 716px; height: 280px;\" src=\"\/upload\/images\/hram-svetog-save-kupola.jpg\" alt=\"Hram svetog Save Beograd\" \/><\/p>\n<p>Hram svetog Save je sagra\u0111en na mestu gde je trajno uni\u0161tena najve\u0107a srpska relikvija, mo\u0161ti svetog Save, velikog nacionalnog svetitelja i prosvetitelja. Hram je jo\u0161 uvek u procesu izgradnje ali je otvoren za posetioce. Potrudite se da se na ovom mestu na\u0111ete u pun sat kako biste \u010duli i do\u017eiveli harmoniju njegovih zvona koja svojim batovima \u201eudaraju\u201c melodiju ode svetom Savi koja je uzdignuta na nivo himne.<\/p>\n<p>Hram je gra\u0111en u tzv. srpsko-vizantijskom stilu, sa \u010detiri, \u010detrdeset \u010detiri metra visoka zvonika iznad kojih dominira velika centralna kupola visoka 70 m na \u010dijem vrhu se izdi\u017ee veliki pozla\u0107eni krst koji Hram \u010dini vi\u0161im za dodatnih 12 metara (ukupno 82 m). Ukoliko se u obzir uzme i \u010dinjenica da se Vra\u010darski plato nalazi na nadmorskoj visini od 134 m (64 m iznad nivoa reke Save), onda je jasno za\u0161to se Hram svetog Save smatra \u201ekrunom\u201c Beograda.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px; width: 716px; height: 280px;\" src=\"\/upload\/images\/Hram-svetog-save-vracar.jpg\" alt=\"Razgledanje Beograda\" \/><\/p>\n<p>Povr\u0161ina ove monumentalne gra\u0111evine iznosi 3.500 kvadratnih metara u osnovi. Osim centralne, Hram ima jo\u0161 osamnaest manjih kupola\u00a0 sa isto toliko pozla\u0107enih krstova u tri veli\u010dine. \u010cetiri zvonika nose ukupno 49 zvona razli\u010dite veli\u010dine zahvaljuju\u0107i kojima je i mogu\u0107a interpretacija himne svetom Savi.<br \/>\nHram mo\u017ee da primi istovremeno \u010dak 10.000 vernika. Ispod poda hrama je izgra\u0111ena riznica i kripta svetog Save, kao i grobna crkva svetog kneza Lazara.<\/p>\n<p>Istorija Hrama je gotovo neverovatna. Ideja o izgradnji je potekla davne 1895. godine, tri veka nakon spaljivanja mo\u0161tiju svetog Save od strane Sinan pa\u0161e da bi sve\u010dano bio otvoren tek po\u010detkom novog milenijuma tj. 2002. godine. U me\u0111uvremenu gradnja je sporo odmicala. Dva Balkanska kao i Prvi svetski rat uveliko su omeli po\u010detak izgradnje koja je po\u010dela tek 1935. godine, \u010dak 40 godina od prve ideje i akcije Dru\u0161tva za izgradnju Hrama svetog Save na Vra\u010daru. Hram je gra\u0111en po projektu arhitekata Bogdana Nestorovi\u0107a i Aleksandra Deroka.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px; width: 716px; height: 280px;\" src=\"\/upload\/images\/vracarski-plato.jpg\" alt=\"Razgledanje Beograda fontana\" \/><\/p>\n<p>Drugi svetski rat kao i postratni period doneli su ne samo potpunu obustavu gradnje ve\u0107 je prostor unutar nedovr\u0161ene gra\u0111evine okupatorima, a kasnije i Crvenoj armiji i Partizanima, bogohulno slu\u017eio kao parkirali\u0161te a po zavr\u0161etku rata i kao magacin raznim dru\u0161tvenim preduze\u0107ima.<\/p>\n<p>Radovi su nastavljeni 1985 godine. Najve\u0107i gra\u0111evinski podvig bilo je podizanje centralne kupole te\u0161ke neverovatnih 4.000 tona. Veliki pozla\u0107eni krst te\u017eak je dodatne \u010detiri tone. Kupola je sazidana na zemlji, unutar Hrama a potom je specijalnim dizalicama podizana na vrh \u010ditavih 40 dana!<\/p>\n<h2><span style=\"color: #333399;\">Narodna biblioteka Srbije<\/span><\/h2>\n<p>Osim Hrama svetog Save, vra\u010darskim platoom dominira i zgrada Narodne biblioteke Srbije. Ova gra\u0111evina izgra\u0111ena je 1973. godine po projektu hrvatskog arhitekte Ive Kurtovi\u0107a.\u00a0Veoma je\u00a0va\u017ena zbog zna\u010daja institucije koja se u njoj nalazi ali i zbog sudbine prethodne zgrade (i knji\u017enog fonda) Narodne biblioteke na Kosan\u010di\u0107evom vencu u Drugom svetskom ratu \u010dije ru\u0161evine \u0107emo tako\u0111e obi\u0107i negde pred sam kraj ovog razgledanja Beograda. Zgradu Narodne biblioteke Srbije karakteri\u0161e smirenost, ritma i mere kojima se odlikuje arhitektonsko re\u0161enje, donose\u0107i odjek tradicije u sebi.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px; width: 716px; height: 280px;\" src=\"\/upload\/images\/narodna-biblioteka.jpg\" alt=\"Narodna Biblioteka Srbije Beograd\" \/><\/p>\n<p>Narodna biblioteka Srbije osnovana je davne 1832. godine u knji\u017eari Gligorija Vozarovi\u0107a a knji\u017eni fond \u010dinili su primerci koje je istoj poklonio osniva\u010d i drugi darodavci. Naknadno je Knez Milo\u0161 Obrenovi\u0107 naredio da se po jedan primerak od svake \u0161tampane knjige ustupi biblioteci te je tako\u00a0ustanovljena institucija \u201eobaveznog primerka\u201c. Danas knji\u017eni fond \u010dini preko \u010detiri miliona primeraka knjiga i ostalih bibliote\u010dkih materijala \u0161to predstavlja zna\u010dajan knji\u017eni i kulturni fond.<\/p>\n<h2><span style=\"color: #333399;\">Crkva svetog Save<\/span><\/h2>\n<p>Vra\u010darskim platoom, osim Hrama i Biblioteke dominira i \u201emala\u201c crkva svetog Save koja se nalazi neposredno uz sam Hram. Tzv. \u201eMala Svetosavska crkva\u201c podignuta 1935. godine u rekordnom roku od svega 57 dana. Izra\u0111ena je u srpsko-vizantijskom stilu po projektu ruskog arhitekte Viktora Viktorovi\u010da Lukomskog. \u017divopis u crkvi predstavljaju kopije fresaka Srpskog srednjovekovnog crkvenog slikarstva.<\/p>\n<h2><img decoding=\"async\" style=\"border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px; width: 716px; height: 432px;\" src=\"\/upload\/images\/Vracar-crkva-svetog-save.jpg\" alt=\"Turisti\u010dki vodi\u010d Beograd\" \/><\/h2>\n<h2><span style=\"color: #333399;\">Spomenik vo\u017edu Kara\u0111or\u0111u<\/span><\/h2>\n<p>Centralnim prostorom Vra\u010darskog platoa dominira spomenik vo\u017edu Kara\u0111or\u0111u Petrovi\u0107u, vo\u0111i Prvog srpskog ustanka za oslobo\u0111enje od Turaka. Mesto ove kolosalne statue pa\u017eljivo je odabrano kako bi \u201e bdila\u201c nad izvorima srpske duhovnosti i kulture.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px; width: 716px; height: 280px;\" src=\"\/upload\/images\/spomenik-karadjordju.jpg\" alt=\"Obilazak Beograda Hram svetog Save\" \/><\/p>\n<h2><span style=\"color: #333399;\">Spomenik Svetom Savi<\/span><\/h2>\n<p>Osim Kara\u0111or\u0111evog spomenika koji se nalazi ispred zapadne porte Hrama, ne propustite da vidite i monumentalnu statuu tj. bronzani spomenik svetom Savi \u010dija\u00a0visina bez postamenta iznosi 5,20 metara. Ovaj spomenik je poklon ruskog vajara i akademika Vja\u010deslava Mihajlovi\u010da Klikova.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px; width: 716px; height: 307px;\" src=\"\/upload\/images\/spomenik-svetom-savi.jpg\" alt=\"Sveti sava Beograd razgledanje grada\" \/><\/p>\n<p>Od spomenika svetom Savi krenite niz istoimenu ulicu svetog Save ka trgu Slavija koji predstavlja slede\u0107u ta\u010dku u ovom razgledanju Beograda.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px; width: 716px; height: 307px;\" src=\"\/upload\/images\/ulica-svetog-save.jpg\" alt=\"Razglednje beograda turisticki vodic\" \/><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>Razgledanje Beograda nastavljamo od trga Slavija, jednog od nekoliko najve\u0107ih gradskih trgova koji, dodu\u0161e, i nije najsre\u0107nije urbanisti\u010dki re\u0161en ali ba\u0161 na tome po\u010diva pri\u010da koja ga \u010dini interesantnim.<\/p>\n<p>Naime, jo\u0161 u u drugoj polovini XIX veka dana\u0161nja Slavija je bila mo\u010dvara gde su Beogra\u0111ani odlazili u lov na divlje patke i druge barske ptice. Ovaj kraj be\u0161e tada poznat pod imenom Simi\u0107a Majur a ime \u201eSlavija\u201c do\u0161lo je znatno kasnije&#8230;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"width: 716px; height: 280px; border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px;\" src=\"\/upload\/images\/slavija1.jpg\" alt=\"trg slavija\" \/><\/p>\n<p>Tako je bilo sve do 1879. godine kada je \u010duveni i u na\u0161em narodu mnogo po\u0161tovani \u0160kot Frensis Makenzi otkupio ovaj veliki prostor, isu\u0161io ga, ispercelisao i urbanizovao. Tako\u0111e, Makenzi je i sebi sagradio ku\u0107u na mestu gde se posle Drugog svetskog rata nalazio \u010duveni bioskop \u201eSlavija\u201c, a gde se danas nalazi javni parking. Na Makenzija danas se\u0107a Makenzijeva ulica, jedna od sedam velikih ulica koje se ulivaju na kru\u017eni tok trga Slavija. Pre nego li je ponela svoje zvu\u010dno ime, Slavija je bila \u010duvena i kao \u201eEnglezovac\u201c, ba\u0161 po spomenutom Makenziju. Duhovita originalnost srba, evidentno, nije nova pojava. Makenzi je, rekosmo, bio \u0160kot!<\/p>\n<p>Kao dinami\u010dan i haoti\u010dan trg, Slavija \u201eklju\u010da\u201c od sveop\u0161te gu\u017eve u saobra\u0107aju kao i na pe\u0161a\u010dkim stazama i prelazima kojima kora\u010daju u\u017eurbani beogra\u0111ani\u2026 \u010cesto ga upore\u0111uju sa londonskim Picadly Circus-om kako zbog dinami\u010dne atmosfere tako i zbog prostorne i stilske neuskla\u0111enosti, neizgra\u0111enih parcela sakrivenih bilbordima i reklamama i sl.<br \/>\nMnogi ga \u010desto porede i sa atinskim trgom Omonia, preciznije, identi\u010dnu sliku stvaraju karakteristi\u010dni beloruski trolejbusi koji neprestano kru\u017ee a koji su specifi\u010dni za oba grada.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"width: 716px; height: 280px; border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px;\" src=\"\/upload\/images\/slavija2.jpg\" alt=\"slavija\" \/><\/p>\n<p>Osim Makenzijeve ulice, u Slaviju se \u201euliva\u201c jo\u0161 pet velikih ulica i jedan Bulevar od kojih posebno treba naglasiti zna\u010dajnu Nemanjinu ulicu u kojoj se nalaze mnoge va\u017ene dr\u017eavne institucije\u00a0 (Razna ministarstva, Narodna banka Srbije, General\u0161tab vojske Srbije i najzad, na broju 11. i sama Vlada republike Srbije). Podjednako je va\u017eno napomenuti da se na kraju Nemanjine ulice nalazi i Glavna \u017eelezni\u010dka i autobuska stanica. No, vratimo se na Slaviju odakle \u0107e nas put odvesti drugom, za grad Beograd najva\u017enijom ulicom, ulicom Kralja Milana ili Kralj Milanovom, kako se nekad zvala. Ovakav originalan na\u010din imenovanja ulica sre\u0161\u0107ete jo\u0161 mnogo puta, naro\u010dito u starom delu Beograda.<\/p>\n<p>Na prelazu od Slavije ka Kralj Milanovoj dominira nova zgrada Narodne banke Srbije sa jedne strane i park \u201eMiti\u0107eva rupa\u201c sa druge strane.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"width: 716px; height: 280px; border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px;\" src=\"\/upload\/images\/miticeva-rupa.jpg\" alt=\"turisti\u010dki vodi\u010d\" \/><\/p>\n<p>\u201eMiti\u0107eva rupa\u201c je igrom okolnosti (privremeno) postala javni gradski park a ina\u010de nezvani\u010dno va\u017ei za \u201enajskuplji plac u Srbiji\u201c te je ba\u0161 iz tog razloga ostala neizgra\u0111ena \u201erupa\u201c. Naime, ovo gra\u0111evinsko zemlji\u0161te pripadalo je uglednoj beogradskoj trgova\u010dkoj porodici Miti\u0107 po kojima i nosi ime. Nakon II svetskog rata (1948. god.) im je ovo, poveliko (38 000 kvadrata) par\u010de gradskog zemlji\u0161ta oduzeto, nacionalizovano ali, budu\u0107i da su ga blagovremeno osigurali kod uglednog Londonskog osiguravaju\u0107eg dru\u0161tva, \u00a0na\u0161lo se u sudskom sporu i ostalo \u201erupa\u201c do dana\u0161njih dana. Pri\u010da se da je cena ovog zemlji\u0161ta narasla do mere da se ba\u0161 nikom ne isplati da ga otkupi (od dr\u017eave i od osiguravaju\u0107eg dru\u0161tva).<\/p>\n<p>Zgrada Narodne banke koja se nalazi prekoputa gra\u0111ena je jo\u0161 od kraja odamdesetih godina kao luksuzna zgrada centralne banke SFRJ. Zavr\u0161ena je i predata na upotrebu Narodnoj banci Srbije tek 2006. godine. U pitanju je ogromno stakleno zdanje povr\u0161ine 53.000 kvadrata u koje je ulo\u017eeno je 134 miliona ameri\u010dkih dolara.<\/p>\n<p>Ova zgrada ima \u010detiri podzemne eta\u017ee gde se nalaze trezori i 11 spratova.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"width: 716px; height: 280px; border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px;\" src=\"\/upload\/images\/narodna-banka.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p>U ovoj ulici posebnu pa\u017enju obratite na zgradu Jugoslovenskog dramskog pozori\u0161ta. Ovo pozori\u0161te \u201eneobi\u010dnog\u201c imena u\u017eiva veliki ugled u svetu zahvaljuju\u0107i svojim umetni\u010dkim dometima i predstavama. I sama zgrada pozori\u0161ta je \u010dudna i neobi\u010dna a njena fasada \u201epri\u010da\u201c jednu zanimljivu pri\u010du. Naime, prvobitna fasada teatra koga je osnovao Bojan Stupica bila je ukra\u0161ena karakteristi\u010dnim ukrasnim detaljima i skulpturama \u017eena i mu\u0161karaca bez ode\u0107e. Kasnije, komunisti\u010de vlasti i nadolaze\u0107i socrealizam u\u010dinili su da ova \u201enakazna\u201c fasada bude prekrivena novom u stilu socrealizma. Kasnije je do\u0161la i tre\u0107a fasada a potom, prilikom rekonstrukcie 80-tih godina fasada je ura\u0111ena tako da otkriva sve tri predhodne. Posle velikog po\u017eara koji je krajem devedesetih potpuno uni\u0161tio ovu zgradu, izgra\u0111ena je nova koju krase dve fasade. Prva je rekonstukcija prvobitne sa skulpturama a preko nje je postavljena moderna staklena fasada koja simloli\u0161e prvobitnu pokrivenost ali i novo vreme i nove trendove u gra\u0111evinarstvu.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"width: 716px; height: 280px; border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px;\" src=\"\/upload\/images\/jdp1.jpg\" alt=\"Jugoslovensko dramsko\" \/><\/p>\n<p>Nekada\u0161nja \u201e Cvetna pijaca\u201c obuhvatala je prostor izme\u0111u kralj Milanove, Njego\u0161eve i ulice Svetozara Markovi\u0107a. Krajem 19. veka, uz zalaganje Vra\u010daraca, ovde je izgra\u0111en manji park. Me\u0111utim, tek 1884. kada je osnovano Dru\u0161tvo za ulep\u0161avanje Vra\u010dara, trg je po\u010deo planski da se gradi. Kasnije je ovde podignuta je \u201ePija\u010dna zgrada\u201c \u010dime je ovaj deo grada dobio svoju pijacu i nije moralo da se ide do pijace na Zelenom vencu i varo\u0161ke Velike pijace. Otvaranje pijace je doprinelo br\u017eem razvoju ovog dela Beograda, zbog \u010dega je 1886. godine otvorena fijakerska stanica sa deset fijakerista. 1889. godine je po projektu Grgura Milenkovi\u0107a napravljena nova i funkcionalnija pija\u010dna zgrada. U poslednjoj deceniji 19. veka je tr\u017enica podeljena zidano-gvozdenom ogradom i povr\u0161ina od ulice kralja Milana je kaldrmisana. Cvetni trg je bio hronolo\u0161ka prethodnica \u0161to se ti\u010de tematike ure\u0111enja pija\u010dnih prostora.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"width: 716px; height: 280px; border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px;\" src=\"\/upload\/images\/cvetni-trg.jpg\" alt=\"Cvetni trg razgledanje beograda\" \/><\/p>\n<p>1958. godine Cvetna pijaca je ponovo preure\u0111ena i dogra\u0111ena je stara pija\u010dna zgrada. Tada je otvorena \u010duvena prodavnica &#8211; samoposluga \u201eCvetni trg\u201c. To je bio prvi primer samoposluge u Beogradu i Jugoslaviji.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px;\" src=\"\/upload\/images\/skc.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p>Na broju 48. nalazi se zgrada koja podse\u0107a na srednjevekovni zamak a danas op\u0161tepoznata kao popularni SKC (Studentski kulturni centar). Ovo zdanje je izgra\u0111eno 1895. godine po projektu znamenitog srpskog arhitekte Jovana Ilki\u0107a kao Oficirski dom. Nakon velikih studentskih protesta 1968. godine zgrada je ustupljena Beogradskom univerzitetu, odnosno studentima. Od tada pa naovamo, SKC je bio i ostao zna\u010dajno mesto beogradske mladosti i avangarde iz kojeg su iza\u0161li mnogi zna\u010dajni autori u svim oblastima umetnosti.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"width: 716px; height: 280px; border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px;\" src=\"\/upload\/images\/kluz1.jpg\" alt=\"beograd turisticki vodic\" \/><\/p>\n<p>Izme\u0111u SKC-a i Beogra\u0111anke nalazi se zanimljiva zgrada koju beogra\u0111ani zovu \u201eKluz\u201c, ina\u010de, u pitanju je zdanje negda\u0161nje \u201eOficirske zadruge\u201c. Zgrada je izgra\u0111ena 1908. godine prema projektu arhitekata Svetozara Jovanovi\u0107a, Danila Vladisavljevi\u0107a i Vladimira Popovi\u0107a. Bila je predvi\u0111ena za snabdevanje vojske, pre svega oficirskog kadra, iz \u010dega je proistekao i sam naziv zgrade. Svrstava se \u00a0me\u0111u najzna\u010dajnija ostvarenja beogradske arhitekture iz prve decenije 20. veka.<\/p>\n<p>Slede\u0107a zna\u010dajna gra\u0111evina je palata \u201eBeogra\u0111anka\u201c, prvi soliter u centru grada. \u201eBeogra\u0111anka\u201c je svojevremeno va\u017eila za najve\u0107u robnu ku\u0107u na Balkanu. Sagra\u0111ena je po\u010detkom sedamdesetih godina po projektu arhitekte Branka Pe\u0161i\u0107a. Zgrada \u00a0je visoka 101 metar i ima 24 sprata. Predstavlja jedno od najzna\u010dajnijih ostvarenja beogradske arhitekture s kraja \u0161ezdesetih godina 20. veka. Na poslednjem spratu zgrade se nalazio restoran sa vidikovcem koji je zatvoren po\u010detkom devedesetih, kada je TV \u00a0Studio B, zakupila poslednji sprat za svoje potrebe.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"width: 716px; height: 280px; border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px;\" src=\"\/upload\/images\/beogradjanka2.jpg\" alt=\"Beogra\u0111anka\" \/><\/p>\n<p>U kralj Milanovoj se nalazi tzv. Terazijski dvorski kompleks koji sa\u010dinjavaju dva kraljevska dvora. U Starom dvoru nalazi se gradska ku\u0107a a u tzv. Novom dvoru radno mesto predsednika dr\u017eave, \u010duvena adresa \u201eAndri\u0107ev venac br.1\u201c.<\/p>\n<p>Stari dvor \u00a0je podigao kralj Milan Obrenovi\u0107 u periodu izme\u0111u 1881. i 1884. godine, kao vladarski dom ove dinastije a kasnije je slu\u017eio i kao rezidencija kralja Petra I Kara\u0111or\u0111evi\u0107a (u periodu 1903\u20131921) i kralja Aleksandra I (1921\u20131922).<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"width: 716px; height: 280px; border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px;\" src=\"\/upload\/images\/dvorski-park.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p>Zgrada je originalno sagra\u0111ena u duhu akademizma sa renesansnom dekoracijom \u00a0po projektu arhitekte Aleksandra Bugarskog.\u00a0 Ovu zgradu su prvobitno krasile dve velike kupole sa pozla\u0107enim krunama na vrhu. Me\u0111utim kako je zgrada Starog Dvora te\u0161ko o\u0161te\u0107ena u oba Svetska rata, dana\u0161nji izgled joj se delimi\u010dno razlikuje od prvobitnog. Neki delovi palate su potpuno uni\u0161teni (na primer Dvorska kapela) ili su izmenjeni do neprepoznatljivosti (veliko stepeni\u0161te, Prestona dvorana, i sl.) U socijalisti\u010dkom periodu, glavni toranj je krasila zvezda petokraka, koja je tokom demonstracija 1996 &#8211; 1997. zamenjena pozla\u0107enim dvoglavim orlom ra\u0161irenih krila.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"width: 716px; height: 280px; border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px;\" src=\"\/upload\/images\/stari-dvor1.jpg\" alt=\"stari dvor\" \/><\/p>\n<p>Novi dvor je monumentalna palata \u00a0koja je izgra\u0111ena u periodu od 1911. do 1922. godine za rezidencijalne potrebe kralja Petra Prvog Kara\u0111or\u0111evi\u0107a. Dvor je sagra\u0111en prema projektu arhitekte Stojana Titelbaha (1877 &#8211; 1916) u akademskom maniru, sa elementima renesansne i barokne arhitekture, ali je originalni izgled vremenom bitno izmenjen. Objekat je koristio i kralj Aleksandar, u njemu je bio smje\u0161ten Muzej kneza Pavla. Od 1950. godine Novi dvor koristili su Izvr\u0161no ve\u0107e Srbije, Skup\u0161tina Srbije (danas preko puta u Ulici kralja Milana), Predsedni\u0161tvo Srbije i, najdu\u017ee, predsednik Republike Srbije sa prate\u0107im slu\u017ebama.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"width: 716px; height: 280px; border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px;\" src=\"\/upload\/images\/dvor.jpg\" alt=\"Stari dvor\" \/><\/p>\n<p>Sledi naj\u010duveniji beogradski trg \u2013 Terazije, koji obuhvata \u0161irok prostor \u00a0ulice kralja Milana do Knez Mihailove ulice. O postanku imena Terazije istori\u010dar i knji\u017eevnik Milan \u0110. Mili\u0107evi\u0107 zabele\u017eio je: \u201eUvode\u0107i vodu u varo\u0161 Beograd, Turci su du\u017e onoga \u0111eriza (zidanog vodovoda), koji uzima vodu iz mokrolu\u0161kih izvora, na izvesnim daljinama zidali kule, na koje su vodovodnim cevima izvodili vodu da bi ona dobila vi\u0161i skok za svoj dalji tok.\u201c Jedna od takvih kula bila je postavljena na mestu gde je sada Terazijska \u010desma. Po\u0161to su Turci te kule zvali terazije za vodu, ovaj trg je dobio naziv Terazije.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"width: 716px; height: 280px; border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px;\" src=\"\/upload\/images\/kralja-milana.jpg\" alt=\"ulica kralja Milana\" \/><\/p>\n<p>Svoj dana\u0161nji lik Terazije su dobile polovinom \u0161ezdesetih godina 19. veka a do tada su se na Terazijama su se nalazile, uglavnom, prizemne i jednospratne zgrade. Godine 1860. vodovodna kula je uklonjena i na njenom mestu je postavljena Terazijska \u010desma u znak se\u0107anja na kneza Milo\u0161a. \u010cesma je prilikom prve rekonstrukcije trga, 1911. godine, preme\u0161tena u Top\u010dider, a ponovo vra\u0107ena na Terazije 1976. Zna\u010dajne promene u\u010dinjene su na Terazijama 1911\u20131912. godine, kada su potpuno preure\u0111ene pod nadzorom arhitekte Jelisavete Na\u010di\u0107. Sredinom trga postavljeni su pravilni cvetni skverovi, ogra\u0111eni niskom gvozdenom ogradom, a na delu prema dana\u0161njoj Nu\u0161i\u0107evoj ulici izgra\u0111ena je velika fontana.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"width: 716px; height: 280px; border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px;\" src=\"\/upload\/images\/terayije-beograd.jpg\" alt=\"Terazije\" \/><\/p>\n<p>Danas Terazijama dominira velelepno staro zdanje hotela \u201eMoskva\u201c. Terazijski plato \u010desto zvan i Terazijska terasa je karakteristi\u010dan po svojoj poziciji u centru starog grada odakle \u201epuca\u201c pogled preko Save na Novi Beograd. Terazije, osim \u0161to su veliki gradski trg, one su i mesto svih va\u017enih i sudbinskih de\u0161avanja u gradu predstavlja sinonim za Beograd.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"width: 716px; height: 280px; border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px;\" src=\"\/upload\/images\/trz.jpg\" alt=\"terazije\" \/><\/p>\n<p>Terazijama dominira i zdanje hotela \u201eBalkan\u201c iz 1936. godine i palata \u201eAlbanija\u201c \u00a0koja podignuta je 1938. godine na mestu nekada\u0161nje \u010duvene kafane \u201eAlbanija\u201c odakle poti\u010de njen naziv.<\/p>\n<p>Pred Drugi svetski rat, dovr\u0161ena je zgrada u kojoj je danas Pozori\u0161te na Terazijama, a gde se nekada nalazila \u010duvena \u201e\u0160i\u0161kova kafana\u201c. Prilikom bombardovanja Beograda 1941. Terazije su bile te\u0161ko o\u0161te\u0107ene. Svoj definitivni oblik Terazije su dobile prilikom poslednje rekonstrukcije 1947. godine po projektu arhitekte Nikole Dobrovi\u0107a, kada su uklonjeni skverovi, fontana i tramvajske \u0161ine.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" width=\"716\" height=\"550\" frameborder=\"0\" scrolling=\"no\" marginheight=\"0\" marginwidth=\"0\" src=\"https:\/\/maps.google.rs\/maps?f=d&amp;source=s_d&amp;saddr=slavija&amp;daddr=Terazije,+Beograd,+%D0%A6%D0%B5%D0%BD%D1%82%D1%80%D0%B0%D0%BB%D0%BD%D0%B0+%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B0&amp;geocode=FbWiqwIdjUk4ASEo8sBDP8_u1in75esbCnBaRzEo8sBDP8_u1g%3BFUvJqwIdFTc4ASmtMEQNrnpaRzF-ENj-OzT-DQ&amp;aq=0&amp;oq=teraz&amp;sll=44.8076,20.463695&amp;sspn=0.011981,0.033023&amp;hl=sr&amp;dirflg=w&amp;mra=ltm&amp;ie=UTF8&amp;ll=44.807599,20.463688&amp;spn=0.00988,0.00504&amp;t=m&amp;output=embed\"><\/iframe><br \/>\n<small><a style=\"color: #0000ff; text-align: left;\" href=\"https:\/\/maps.google.rs\/maps?f=d&amp;source=embed&amp;saddr=slavija&amp;daddr=Terazije,+Beograd,+%D0%A6%D0%B5%D0%BD%D1%82%D1%80%D0%B0%D0%BB%D0%BD%D0%B0+%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B0&amp;geocode=FbWiqwIdjUk4ASEo8sBDP8_u1in75esbCnBaRzEo8sBDP8_u1g%3BFUvJqwIdFTc4ASmtMEQNrnpaRzF-ENj-OzT-DQ&amp;aq=0&amp;oq=teraz&amp;sll=44.8076,20.463695&amp;sspn=0.011981,0.033023&amp;hl=sr&amp;dirflg=w&amp;mra=ltm&amp;ie=UTF8&amp;ll=44.807599,20.463688&amp;spn=0.00988,0.00504&amp;t=m\">\u041f\u0440\u0438\u043a\u0430\u0436\u0438 \u0432\u0435\u045b\u0443 \u043c\u0430\u043f\u0443<\/a><\/small> Sledi Knez <a href=\"http:\/\/www.rtours.rs\/srbija-gradovi\/obilazak-beograda\">Mihailova ulica &gt;&gt;&gt;<\/a><\/p>\n<p>U ovom \u010dlanku opisujemo razgledanje Beograda na potezu od palate \u201eAlbanija\u201c na Terazijama do spomenika \u201ePobednik\u201c na Kalemegdanu. Ukoliko ste propustili da pro\u010ditate prethodna dva \u010dlanka o razgledanju Beograd, preporu\u010dujem Vam da pro\u010ditate<br \/>\n<a href=\"http:\/\/www.rtours.rs\/srbija-gradovi\/beograd-turisticki-vodic-razgledanje-beograda\"><span style=\"color: #000080;\">prvi <\/span><\/a>odnosno <a href=\"http:\/\/www.rtours.rs\/srbija-gradovi\/razgledanje-beograda\"><span style=\"color: #000080;\">drugi <\/span><\/a>deo ovog serijala.<\/p>\n<p>U pro\u0161lom nastavku smo se zaustavili kod palate \u201cAlbanija\u201d, jednog od simbola Beograda i gradske arhitekture, pomenu\u0107emo ponovo da njeno ime dolazi od negda\u0161nje istoimene gradske kafane koja se nalazila na mestu dana\u0161nje palate. \u201eAlbanija\u201c je dugo vremena bila najvi\u0161a zgrada i jedini soliter u Beogradu. Va\u017eila je za dominiraju\u0107i objekat moderne arhitekture i kao visinski regulator prostorne kompozicije du\u017e \u010ditavog poteza Terazije &#8211; Slavija.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px; width: 716px; height: 308px;\" src=\"\/upload\/images\/albanija.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p>Knez Mihailova ulica je glavna gradska pe\u0161a\u010dka zona i zna\u010dajnan kulturni i trgova\u010dki centar Beograda ali, i ne samo to: na Knez Mihailovu ulicu se \u201enaslanja\u201c i Trg Republike koji va\u017ei za tzv. \u201enultu ta\u010dku\u201c odnosno najstro\u017eiji centar grada odakle po\u010dinju sva merenja udaljenosti nekog objekta od centra.<\/p>\n<p>Trgom Republike dominiraju zdanja Narodnog pozori\u0161ta i Narodnog muzeja koji \u010duva umetni\u010dka blaga od neprocenjive vrednosti i va\u017enosti za doma\u0107u i svetsku kulturu i umetnost. Ovde se \u010duva i original prve \u0107irili\u010dne knjige na srpskom jeziku, Miroslavljevo jevan\u0111elje. Na \u017ealost, zgrada muzeja nije u sasvim reprezentativnom stanju i ve\u0107 du\u017ee vreme se nalazi u fazi opse\u017ene rekonstrukcije tako da je muzej ve\u0107inom zatvoren za javnost.<\/p>\n<p>Trg Republike nastao je 1866. godine nakon ru\u0161enja Stambol-kapije koja se nalazila na prostoru Vasine ulice izme\u0111u spomenika knezu Mihailu i zgrade Narodnog pozori\u0161ta. Sagradili su je Austrijanci po\u010detkom 18. veka i va\u017eila je za nave\u0107u i najlep\u0161u kapiju u vreme dok je grad jo\u0161 bio opasan \u0161ancem. Kroz nju je vodio put za Carigrad (Istanbul), po kome je i dobila ovaj naziv (dana\u0161nja Vasina ulica nosila je naziv \u201eStambol drum\u201c). U narodu je ova kapija ostala zapam\u0107ena po zlu odnosno po \u010dinjenici da su ba\u0161 ispred nje Turci vr\u0161ili egzekuciju &#8222;sirotinje raje&#8220; nabijanjem na kolac.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px; width: 716px; height: 394px;\" src=\"\/upload\/images\/old-postcard.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p>Ime \u201eVasina\u201c zamenilo je \u201eStambol drum\u201c 1806. godine kada je prilikom osvajanja Beograda ovde poginuo poznati vojskovo\u0111a iz Prvog srpskog ustanka Vasa \u010carapi\u0107.<\/p>\n<p>Spomenik knezu Mihailu je prvi umetni\u010dki spomenik u Srbiji a ispred Narodnog muzeja postavljen je 1882. godine, delo je italijanskog vajara Enrika Pacija. Na postamentu su ispisana imena gradova zadobijenih od Turaka za vreme njegove vladavine i reljefne scene iz srpske istorije (po nacrtu arhitekte Konstantina Jovanovi\u0107a). Kne\u017eeva desna ruka je simboli\u010dno uperena prema Prizrenu.<br \/>\nZa ovaj spomenik je vezana legenda koja se prepri\u010dava i danas. Legenda pripoveda da je jedan \u0161egrt prilikom otkrivanja spomenika uzviknuo: <em>&#8220; Zaboga, gde mu je kapa? Uzja\u0161io konja gologlav!<\/em>\u201c Ista legenda kazuje da je zbog ove primedbe Paci odmah izvr\u0161io samoubistvo. Me\u0111utim ovo ipak nije istina jer je naknadno, iz rodne Firence, napisao dirljivo pismo sa slede\u0107im detaljima: &#8222;<em>Ganutim srcem polazim iz ove male varo\u0161i, iz ovog krasnog sredi\u0161ta mlade ali vite\u0161ke kraljevine, posestrime moje otad\u017ebine. Italijan sam du\u0161om i ose\u0107anjem a srcem odu\u0161evljeni Srbin.<\/em>\u201c<\/p>\n<p>Vratimo se Knez Mihailovoj ulici koju karakteri\u0161u gra\u0111evine iz razli\u010ditih epoha u kojima se nalaze institucije prvenstveno kulturnog, obrazovnog i trgova\u010dkog karaktera.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px; width: 716px; height: 308px;\" src=\"\/upload\/images\/kney-mihailova-sviraci.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p>Smatra se da je jo\u0161 u vreme Rimljana ovde bio centar drevnog Singidunuma, a u vreme Turaka na ovom podru\u010dju krivudale su ulice sa ba\u0161tama, \u010desmama i d\u017eamijama. Sredinom 19. veka ovde je u gornjem delu bila ba\u0161ta kneza Aleksandra Kara\u0111or\u0111evi\u0107a. Nakon izrade regulacionog plana Beograda, koji je 1867. godine izradio Emilijan Josimovi\u0107, ulica je brzo izgra\u0111ena i dobila svoju dana\u0161nju fizionomiju. U njoj se grade ku\u0107e i nastanjuju najuticajnije i najbogatije porodice tada\u0161njeg Beograda.<\/p>\n<p>Danas ulicom dominiraju knji\u017eare, butici svih vode\u0107ih svetskih brendova, galerije kao i kulturne i nau\u010dne institucije poput Srpske akademije nauka i umetnosti, Biblioteke grada Beograda, Filozofskog fakulteta Beogradskog univerziteta, zadu\u017ebine Nikole Spasi\u0107a \u010dija fondacija je svojevremeno bila ve\u0107a od Nobelove. Palata zadu\u017ebine Nikole Spasi\u0107a sagra\u0111ena je 1889. godine, po projektima arhitekte Konstantina Jovanovi\u0107a u stilu neorenesanse a prvobitno je slu\u017eila kao njegova stambena rezidencija.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px; width: 716px; height: 308px;\" src=\"\/upload\/images\/knez.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p>Posebno \u0107emo se osvrnuti i na velelepnu palatu Srpske akademije nauka i umetnosti koja je podignuta 1924. godine u stilu akademizma sa elementima secesije po projektu arhitekata Dragutina \u0110or\u0111evi\u0107a i Andre Stevanovi\u0107a. U zgradi se nalaze: Biblioteka SANU, jedna od najbogatijih u Beogradu; Arhiv SANU sa bogatom gra\u0111om o istoriji Srbije; Galerija SANU u prizemlju zgrade, sa posebnom salom za predavanja, knji\u017eara i antikvarnica.<\/p>\n<p>Zgrada na broju 56, u kojoj se nalazi Biblioteka grada Beograda sagra\u0111ena je 1869. godine u stilu romantizma, kao \u201eSrpska kruna\u201c, najmoderniji hotel u Beogradu.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px; width: 716px; height: 394px;\" src=\"\/upload\/images\/kandelabri.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p>U Knez Mihailovoj ulici se nalazi veliki broj nacionalnih kulturnih centara evropskih zemalja kao \u0161to su: Francuski kulturni centar, British Council, Geteov institut i Nema\u010dki kulturni centar, \u0160panski kulturni centar i Institut Servantes\u2026<\/p>\n<p>Na kraju Knez Mihailove ulice nalazi se glavna kapija najve\u0107eg gradskog parka Kalemegdana.<\/p>\n<p>Kalemegdan je istovremeno i najzna\u010dajniji kulturno-istorijski kompleks kojim dominira Beogradska tvr\u0111ava karakteristi\u010dna po svojoj poziciji na grebenu iznad u\u0161\u0107a Save u Dunav. Naziv Kalemegdan odnosi se samo na prostorni plato oko tvr\u0111ave koji je osamdesetih godina 19. veka pretvoren u park.<\/p>\n<p>Plato je, dok je tvr\u0111ava bila glavno vojno upori\u0161te Beograda, slu\u017eio da se neprijatelj osmotri i sa\u010deka za borbu. Njegovo ime poti\u010de od turskih re\u010di kale (tvr\u0111ava) i majdan odnosno megdan (boji\u0161te). Ipak, i pored \u010dinjenice da nosi tursko ime, Turci su ga u svoje vreme nazivali i Fi\u0107ir-bajir \u0161to u prevodu sa turskog zna\u010di \u201ebreg za razmi\u0161ljanje\u201c.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px; width: 716px; height: 388px;\" src=\"\/upload\/images\/tvrdjava1.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p>Plato ispred tvr\u0111ave je pretvoren u park nakon osvajanja tvr\u0111ave 1867. godine, na inicijativu kneza Mihaila Obrenovi\u0107a a po projektu prvog beogradskog urbaniste Emilijana Josimovi\u0107a.<\/p>\n<p>Beogradska tvr\u0111ava je podignuta po\u010detkom 1. veka kao palisad \u2013 tvr\u0111ava sa zemljanim i drvenim bedemima, da bi se tokom vekova razvijala u rimski kastrum (II vek), vizantijski kastel (VI i XII vek), srednjovekovnu utvr\u0111enu prestonicu Srpske despotovine (XIII i XV vek) i na kraju austrijsko\/osmanlijsko artiljerijsko utvr\u0111enje (XVII i XVIII vek).<\/p>\n<p>U okviru Beogradske tvr\u0111ave, me\u0111u samim bedemima,\u00a0 nalazi se i Beogradski zoo vrt u svetu jedinstven po svojoj lokaciji (u srednjevekovnoj tvr\u0111avi i u samom centru grada) ali i po u svetu retkim primercima \u017eivotinja kao \u0161to su beli lavovi. Beogradski zoolo\u0161ki vrt je osnovan 1936. godine \u0161to ga svrstava i u jednu je od najstarijih ku\u0107a \u017eivotinjskog carstva u Evropi.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px; width: 716px; height: 394px;\" src=\"\/upload\/images\/beli-lav.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p>Na Kalemegdanu se nalaze i ustanove kulture kao \u0161to su: Vojni muzej, Umetni\u010dki paviljon \u201eCvijeta Zuzori\u0107\u201c, Gradski zavod za za\u0161titu spomenika kulture, Prirodnja\u010dki muzej i Kula Neboj\u0161a.<\/p>\n<p>Na Kalemegdanu se tako\u0111e nalazi i mogo lepih i zna\u010dajnih spomenika a najinteresantniji su spomenik zahvalnosti Francuskoj podignut u znak prijateljstva Francuske i Srbije. Spomenik prikazuje skulpturu Marijane \u00a0(Marijana je simbol \u2013 personifikacija Francuske republike) u pokretu koja dr\u017ei ma\u010d, \u0161to simboli\u0161e Francusku koja juri\u0161a u pomo\u0107 Srbiji. \u201eAla France\u201c spomenik je rad znamenitog jugoslovenskog vajara Ivana Me\u0161trovi\u0107a.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px; width: 716px; height: 394px;\" src=\"\/upload\/images\/velike-stepenice.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p>Nedaleko odavde nalazi se i fontana \u201eBorba\u201c rad vajara Simeona Roksandi\u0107a. Ono \u0161to je interesantno u vezi ove skulpture je da postoje dva \u201eoriginala\u201c od \u010dega je jedan postavljen u Kalemegdanskom parku a drugi na gornjem gradu u Zagrebu. Naime, Simeon Roksandi\u0107 je \u201eBorbu\u201c izradio 1906. godine u svom ateljeu u Rimu kao eksponat za Balkansku izlo\u017ebu koja se odr\u017eavala 1907. godine u Londonu. Ubrzo je u Rim stigla la\u017ena vest da je brod koji je sa skulpturom plovio za London potonuo a Roksandi\u0107 je na osnovu gipsanog modela izlio novu statuu tako da su obe originali a ne original i kopija. Jedan \u201eoriginal\u201c kasnije je otkupio Beograd, a drugi Zagreb.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px; width: 716px; height: 394px;\" src=\"\/upload\/images\/plato.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p>Na najvi\u0161em platou na tvr\u0111avi nalazi se monumentalna statua \u201ePobednik\u201c (The Victor), tako\u0111e delo Ivana Me\u0161trovi\u0107a. Interesantna je legenda koja prati ovaj spomenik odnosno mesto na kojem je postavljen. Naime, po prvobitnom planu trebalo je 1912. godine da bude postavljen na glavnom gradskom platou, Terazijama u sredi\u0161tu monumentalne fontane na temu \u201eoslobo\u0111enje Srbije od Turaka\u201c ali, budi\u0107i da je sasvim nag, \u0161to se u to vreme smatralo izrazito nepristojinim, dru\u0161tvo beogradskih dama glasno se pobunilo protiv ove odluke gradskih vlasti tako da je 1928. godine, povodom proslave desetogodi\u0161njice proboja Solunskog fronta,\u00a0zavr\u0161io \u201edaleko\u201c na Kalemegdanu, okrenut ka reci i Zemunu i izdignut na previsok postament kako bi \u201ebruka\u201c bila \u0161to manje primetna.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" style=\"border-width: 0px; border-style: solid; margin: 0px; width: 716px; height: 394px;\" src=\"\/upload\/images\/pobednik.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p>Nakon obilaska simbola Beograda i obaveznog fotografisanja na platou iznad u\u0161\u0107a dve velike reke preporu\u010dujemo laganu \u0161etnju\u00a0 preko \u201evelikog stepeni\u0161ta\u201c promenadom iznad Save, sa fantasti\u010dnim panoramskim pogledom na reku Savu, beogradske mostove i novi deo grada a zatim preko tzv \u201emalog stepeni\u0161ta\u201c dalje u \u201eBeogradsku varo\u0161\u201c, Kosan\u010di\u0107ev venac i sl. ali o ovome \u0107emo detaljnije govoriti u slede\u0107em nastavku na\u0161e \u0161etnje kroz Beograd.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" width=\"716\" height=\"550\" frameborder=\"0\" scrolling=\"no\" marginheight=\"0\" marginwidth=\"0\" src=\"https:\/\/maps.google.com\/maps?f=d&amp;source=s_d&amp;saddr=&amp;daddr=&amp;hl=sr&amp;geocode=&amp;aq=1&amp;oq=kale&amp;sll=44.817095,20.45764&amp;sspn=0.011111,0.027874&amp;dirflg=w&amp;doflg=ptk&amp;mra=mr&amp;ie=UTF8&amp;ll=44.82066,20.453539&amp;spn=0.022222,0.055747&amp;t=m&amp;z=15&amp;output=embed\"><\/iframe><br \/>\n<small><a style=\"text-align: left; color: #0000ff;\" href=\"https:\/\/maps.google.com\/maps?f=d&amp;source=embed&amp;saddr=&amp;daddr=&amp;hl=sr&amp;geocode=&amp;aq=1&amp;oq=kale&amp;sll=44.817095,20.45764&amp;sspn=0.011111,0.027874&amp;dirflg=w&amp;doflg=ptk&amp;mra=mr&amp;ie=UTF8&amp;ll=44.82066,20.453539&amp;spn=0.022222,0.055747&amp;t=m&amp;z=15\">\u041f\u0440\u0438\u043a\u0430\u0436\u0438 \u0432\u0435\u045b\u0443 \u043c\u0430\u043f\u0443<\/a><\/small><\/p>\n<p>Tekst i fotografije: Miroslav Bronzi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Razgledanje Beograda zapo\u010dinjemo od platoa ispred Hrama svetog Save, jednog od dva najprepoznatljivija simbola srpske prestonice. Drugi najprepoznatljiviji simbol je svakako spomenik \u201ePobednik\u201c na Kalemegdanu i on \u0107e biti na\u0161a tj. va\u0161a poslednja ta\u010dka razgledanja Beograda. Mar\u0161ruta izme\u0111u dva simbola grada u ovom turisti\u010dkom razgledanju duga je vi\u0161e od 10 kilometara. Spremite se za napornu&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":107,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[265,60],"tags":[150,225,226,227,224],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v21.5 - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<title>Vodi\u010d kroz Beograd - R-TOURS<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/vodic-kroz-beograd\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"sr_RS\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Vodi\u010d kroz Beograd - R-TOURS\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Razgledanje Beograda zapo\u010dinjemo od platoa ispred Hrama svetog Save, jednog od dva najprepoznatljivija simbola srpske prestonice. Drugi najprepoznatljiviji simbol je svakako spomenik \u201ePobednik\u201c na Kalemegdanu i on \u0107e biti na\u0161a tj. va\u0161a poslednja ta\u010dka razgledanja Beograda. Mar\u0161ruta izme\u0111u dva simbola grada u ovom turisti\u010dkom razgledanju duga je vi\u0161e od 10 kilometara. Spremite se za napornu...\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/vodic-kroz-beograd\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"R-TOURS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2017-02-04T12:01:12+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2020-11-23T15:32:29+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/skupstina.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1956\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"1304\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"R-TOURSsrb\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"\u041d\u0430\u043f\u0438\u0441\u0430\u043d\u043e \u043e\u0434\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"R-TOURSsrb\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"\u041f\u0440\u043e\u0446\u0435\u045a\u0435\u043d\u043e \u0432\u0440\u0435\u043c\u0435 \u0447\u0438\u0442\u0430\u045a\u0430\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"22 \u043c\u0438\u043d\u0443\u0442\u0430\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/vodic-kroz-beograd\/\",\"url\":\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/vodic-kroz-beograd\/\",\"name\":\"Vodi\u010d kroz Beograd - R-TOURS\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/#website\"},\"datePublished\":\"2017-02-04T12:01:12+00:00\",\"dateModified\":\"2020-11-23T15:32:29+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/#\/schema\/person\/762deb5a40e54767ca60ab98bfd97acb\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/vodic-kroz-beograd\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/vodic-kroz-beograd\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/vodic-kroz-beograd\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Vodi\u010d kroz Beograd\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/\",\"name\":\"R-TOURS\",\"description\":\"Putovanja u Rusiju\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"sr-RS\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/#\/schema\/person\/762deb5a40e54767ca60ab98bfd97acb\",\"name\":\"R-TOURSsrb\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"@id\":\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/7e78624c5d70d61c5d710979270510a0?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/7e78624c5d70d61c5d710979270510a0?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"R-TOURSsrb\"},\"url\":\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/author\/r-tourssrb\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Vodi\u010d kroz Beograd - R-TOURS","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/vodic-kroz-beograd\/","og_locale":"sr_RS","og_type":"article","og_title":"Vodi\u010d kroz Beograd - R-TOURS","og_description":"Razgledanje Beograda zapo\u010dinjemo od platoa ispred Hrama svetog Save, jednog od dva najprepoznatljivija simbola srpske prestonice. Drugi najprepoznatljiviji simbol je svakako spomenik \u201ePobednik\u201c na Kalemegdanu i on \u0107e biti na\u0161a tj. va\u0161a poslednja ta\u010dka razgledanja Beograda. Mar\u0161ruta izme\u0111u dva simbola grada u ovom turisti\u010dkom razgledanju duga je vi\u0161e od 10 kilometara. Spremite se za napornu...","og_url":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/vodic-kroz-beograd\/","og_site_name":"R-TOURS","article_published_time":"2017-02-04T12:01:12+00:00","article_modified_time":"2020-11-23T15:32:29+00:00","og_image":[{"width":1956,"height":1304,"url":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/skupstina.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"R-TOURSsrb","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"\u041d\u0430\u043f\u0438\u0441\u0430\u043d\u043e \u043e\u0434":"R-TOURSsrb","\u041f\u0440\u043e\u0446\u0435\u045a\u0435\u043d\u043e \u0432\u0440\u0435\u043c\u0435 \u0447\u0438\u0442\u0430\u045a\u0430":"22 \u043c\u0438\u043d\u0443\u0442\u0430"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/vodic-kroz-beograd\/","url":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/vodic-kroz-beograd\/","name":"Vodi\u010d kroz Beograd - R-TOURS","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/#website"},"datePublished":"2017-02-04T12:01:12+00:00","dateModified":"2020-11-23T15:32:29+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/#\/schema\/person\/762deb5a40e54767ca60ab98bfd97acb"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/vodic-kroz-beograd\/#breadcrumb"},"inLanguage":"sr-RS","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/vodic-kroz-beograd\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/vodic-kroz-beograd\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Vodi\u010d kroz Beograd"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/#website","url":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/","name":"R-TOURS","description":"Putovanja u Rusiju","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"sr-RS"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/#\/schema\/person\/762deb5a40e54767ca60ab98bfd97acb","name":"R-TOURSsrb","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"sr-RS","@id":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/7e78624c5d70d61c5d710979270510a0?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/7e78624c5d70d61c5d710979270510a0?s=96&d=mm&r=g","caption":"R-TOURSsrb"},"url":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/author\/r-tourssrb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1049"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1049"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1049\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3638,"href":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1049\/revisions\/3638"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/107"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1049"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1049"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1049"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}