{"id":3246,"date":"2019-10-30T18:56:52","date_gmt":"2019-10-30T17:56:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/?p=3246"},"modified":"2019-10-30T18:56:52","modified_gmt":"2019-10-30T17:56:52","slug":"utisci-sa-krstarenja-rusijom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/utisci-sa-krstarenja-rusijom\/","title":{"rendered":"Utisci sa krstarenja Rusijom"},"content":{"rendered":"<p><em>Pi\u0161e: <a href=\"http:\/\/www.bronzic.com\/\">Miroslav Bronzi\u0107<\/a><br \/>\n<\/em><\/p>\n<p>Krstarenje evropskim rekama je novi hit. Najve\u0107a evropska i ruska reka, Volga, zajedno sa Dunavom, Loarom i Rajnom, svake godine privla\u010di stotine hiljada turista. Rusijom turisti naj\u010de\u0161\u0107e krstare od Moskve do Sankt Peterburga ili od Moskve do Perma.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u010cinjenica je da je kruzing-turizam u poslednjoj deceniji postao dostupan \u0161iroj populaciji, a da je i dalje zadr\u017eao imid\u017e elitnih putovanja, u\u010dinila ga je jednom od trenutno najpopularnijih vrsta turizma. Trenutno su najpopularnija krstarenja Evropskim rekama i Mediteranom.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><strong><em>Za\u0161to Volga i Rusija?<\/em><\/strong><\/h2>\n<p>Robovanje stereotipima i trendovima nas nagoni da, na spomen pojma \u201eputovanje\u201c, refleksno pomislimo na letovanje ili neku zapadnu metropolu. Ma\u0111utim, jeste li se ikada zapitali \u0161ta sve ima na istoku?<\/p>\n<p><em>Post\u0161engenskom <\/em>zapadnom balkancu, \u017eeljnom sveta i putovanja, zasigurno na um padne: <em>\u201eNajpre da vidim London, Pariz, Rim\u2026\u201c<\/em>\u00a0 Prose\u010dan <em>Balkans sapiens<\/em> ne poima urbanost Moskve i veli\u010danstvo St. Peterburga. Za ovaj drugi grad, na \u017ealost, neki ni ne znaju gde se ta\u010dno nalazi i o kom gradu se, zapravo, radi. Oni ne\u0161to \u0161irih mentalnih vidika znaju da je to \u201eonaj\u201c sovjetski Lenjingrad u kome zasigurno nema ni\u0161ta posebno\u2026<\/p>\n<p>Mi smo, ba\u0161 zato, odabrali krstarenje najlep\u0161om i najve\u0107om rekom starog kontinenta, Volgom iz razloga \u0161to smo Dunav i Mediteran ve\u0107 videli, mo\u017eda ne sa kruzera, ali svako od nas je, pre ili kasnije imao neko iskustvo. Volga je ne\u0161to novo: neo\u010dekivano i egzoti\u010dno.<\/p>\n<p><em><strong>Po\u0111ite sa mnom u \u201eVol\u0161ku Rusku avanturu\u201c.<\/strong><\/em><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1512\" height=\"1871\" class=\"alignnone size-full wp-image-3247 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/turisticka-karta-krstarenja-rusijom.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/turisticka-karta-krstarenja-rusijom.jpg 1512w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/turisticka-karta-krstarenja-rusijom-242x300.jpg 242w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/turisticka-karta-krstarenja-rusijom-768x950.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/turisticka-karta-krstarenja-rusijom-828x1024.jpg 828w\" sizes=\"(max-width: 1512px) 100vw, 1512px\" \/><\/p>\n<p>Prema staroj ruskoj poslovici, poznavati Rusiju, zna\u010di poznavati Volgu. \u201eMatu\u0161ka\u201c, kako je Rusi zovu od milja, je reka koja proti\u010de kroz srce ove velike zemlje. \u201cMajka Volga\u201d prolazi kroz 11 od 20 najve\u0107ih gradova Rusije, \u0161to obja\u0161njava za\u0161to je tako popularna za krstarenja. Tokom zime je u ve\u0107em delu toka zale\u0111ena pa ju je najbolje pohoditi tokom leta.<\/p>\n<span class=\"hdark\" >S<em>pomenik \u201eMajci Volgi\u201c kod Ribinska<\/em><\/span>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3248 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/majka-volga.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/majka-volga.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/majka-volga-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/majka-volga-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/majka-volga-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<h2><strong><em>\u00a0<\/em><\/strong><strong><em>\u201eMatu\u0161ka Rusija\u201c<\/em><\/strong><\/h2>\n<p>Tamo su dvorci lep\u0161i i veli\u010danstveniji od Versaja, muzeji su \u010duveniji od Luvra ili Metropolitena, katedrale su lep\u0161e i ve\u0107e od Duoma iili Notre Dama i \u010dudesnije od Sagrada Familije\u2026 Tamo su fontane kakve nigde niste videli, metroi za koje niste ni znali da uop\u0161te mogu da budu svetska \u010duda\u2026<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3249 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/rusija.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/rusija.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/rusija-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/rusija-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/rusija-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<h5><strong><em>Grad velik i mo\u0107an kao London \u2013 Moskva. Grad lep kao Pariz \u2013 St. Peterburg. <\/em><\/strong><\/h5>\n<h5><strong><em>Reke lep\u0161e od Rajne i Dunava \u2013 Neva i Volga. <\/em><\/strong><\/h5>\n<h5><strong><em>Najve\u0107e jezero u Evropi \u2013 Lado\u0161ko, naj\u010distije \u2013 Onje\u0161ko\u2026<\/em><\/strong><\/h5>\n<p>Ovo je putovanje na kome, definitivno, za vi\u0161estruko manje novca, mo\u017eete da do\u017eivite mnogostruko vi\u0161e impresija nego ukoliko krenete u pravcu zapada.<\/p>\n<p>Ovo je Putovanje na kome \u0107ete otkriti da je slovenska rasa, osim \u0161to je najve\u0107a evropska, istovremeno i najmo\u0107nija i najplemenitija. Razotkri\u0107ete i misteriju Pravoslavlja za koje niste ni slutili da je toliko veli\u010danstveno i mo\u0107no.<\/p>\n<p>Ovim \u010dlankom vas vodim na uzbudljivo jedanaestodnevno putovanje najve\u0107om zemljom planete.<\/p>\n<p>Otkrijmo lepote, tajne i predele velike Rusije. Do\u017eivimo bele no\u0107i grada careva, pono\u0107no sunce, misti\u010dna onje\u0161ka svitanja i slikovite sun\u010deve zalaske na Volgi. Krstarimo ruskim rekama, jezerima i kanalima koji \u010dine zadivljuju\u0107i kaskadni vodeni put od Moskve do Sankt Peterburga. Upoznajmo na tom putu rusku i svetsku kulturnu ba\u0161tinu, arhitekturu, narode, obi\u010daje\u2026 Plove\u0107i Volgom, Svirom i Nevom, preko Belog, Ribinskog, Onje\u0161kog i Lado\u0161kog jezera upozna\u0107ete mnoge gradove, manastire, crkve i tvr\u0111ave\u2026 Prirodne oaze i etno sela poput Mandogija, Ki\u017eija i Goricija, srednjevekovne gradove poput Ugli\u010da i Jaroslavlja, Moskovski Kremlj i Petropavlovsku tvr\u0111avu, Peterhof, Ermita\u017e, galeriju bra\u0107e Tretjakov, Pu\u0161kinov muzej i mnoge druge znamenitosti\u2026<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><strong><em>Evo kako je sve to mogu\u0107e:<\/em><\/strong><\/h2>\n<p>Za po\u010detak, treba da obezbedite finansije. Pribli\u017eno 1.000 EUR \u0107e, mo\u017eda, na prvi utisak zvu\u010dati mnogo ali, \u010dak i vi\u0161e \u0107e vam trebati za bilo koje drugo sli\u010dno putovanje. Imajte na umu da su u ovu sumu ura\u010dunati letovi, brod, sme\u0161taj, tri obroka dnevno i jo\u0161 mnogo toga\u2026<\/p>\n<p>Osim novca, obezbedite jedanaest slobodnih dana za put i jo\u0161 bar dva za sistematizaciju utisaka. Da, nakon ovakvog putovanja niste u stanju da odete pravo na posao.<\/p>\n<p>Za agenta putovanja birajte <a href=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">R-TOURS<\/a>. Iako mnoge agencije nude sli\u010dne programe, \u010dak i za sli\u010dne iznose, razlikuju se u nekim va\u017enim \u201enijansama\u201c: npr., elementima\/tro\u0161kovima koji ulaze u cenu, receptivnom partneru (za neupu\u0107ene, to je agencija koja servisira usluge na destinaciji, a u slu\u010daju R-TOURS-a to je upravo on sam tj. njegova predstavni\u0161tva u Moskvi i St. Peterburgu.). Po ovom kriterijumu, R-TOURS je jedinstven i superioran na na\u0161em tr\u017ei\u0161tu. Zatim, va\u017eno je i koja kruzerska kompanija je operator putovanja. U slu\u010daju R-TOURS-ovih aran\u017emana to je \u010duveni MOSTURFLOT. Va\u017eno je i kojom avio kompanijom \u0107ete leteti do polazi\u0161ta i nazad, a u slu\u010daju RT-a, to su uvek Aeroflot i Air Serbia. Tu su jo\u0161 i vodi\u010di i pratioci grupe o kojima je kojekuda po internet forumima, Tripadvajzerima i blogovima ve\u0107 bilo pri\u010de\u2026<\/p>\n<p>Let sa aerodroma Nikola Tesla ka moskovskom, \u0160eremetjevu, a potom i peterbur\u0161kom, Pulkovu, uglavnom biva uprili\u010den poslepodne. Zahvaljuju\u0107i vremenskim zonama i letu kontra od toka vremena u \u201epristojno\u201c doba \u0107ete sti\u0107i na odredi\u0161te tako da \u0107ete se ve\u0107 tokom ve\u010deri smestiti u svoju kabinu na brodu. U pitanju je jedan od dva re\u010dna kruzera: Andrej Rubljov ili Vasilij Surikov.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3250 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/brod-volga.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/brod-volga.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/brod-volga-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/brod-volga-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/brod-volga-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p>Ukoliko putujete u toku juna ili jula, a to je na\u0161a preporuka, cela no\u0107 \u0107e, u stvari, biti predve\u010derje. U pitanju su tzv. Bele no\u0107i koje su opevali Pu\u0161kin, Dostojevski i mnogi drugi.\u00a0 Do\u017eive\u0107ete misti\u010dnu atmosferu grada koji ne spava. Spavanje u Piteru, tako ga njegovi zovu, je greh. Spavati umesto gledati podizanje i spu\u0161tanje pokretnih mostova na Nevi, a koji se samo no\u0107u \u201eotvaraju\u201c, jednako je nonsensu.<\/p>\n<p>No\u0107 koja to nije, iskoristite i za plovidbu kanalima i rekama: Nevom, Mojkom, Fontankom, Gribojedovim i drugim Petrogradskim kanalima ispod stotina, svakojakih vrsta mostova, zbog kojih ovaj magi\u010dni grad zovu Venecija severa.<\/p>\n<p>Hodite Nevskim prospektom, glavnom gradskom avenijom i zagledajte te divne gra\u0111evine i fasade koje, obasjane snopovima svetlosti, blistaju u svom punom sjaju, a koje \u0107e vam ve\u0107 sutra, na dnevnom svetlu, dati potpuno novi i druga\u010diji do\u017eivljaj. Ne\u0107u vam sugerisati u \u0161ta da gledate. Sve je prelepo i vredno divljenja, ali ova jedinstvena kupola Singerove palate koju Rusi jo\u0161 zovu <em>\u0414\u043e\u043c \u0417\u0438\u043d\u0433\u0435\u0440<\/em> ili <em>\u0414\u043e\u043c \u043a\u043d\u0438\u0433\u0438<\/em>, razme\u0107e se u svojoj rasko\u0161i i lepoti. Iako ova kupola nije ni prineti kupolama Kazanskog ili Isakijevskog sabora, po mnogo \u010demu je jedinstvena i neobi\u010dna.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3251 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/kupola-st-peterburg.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/kupola-st-peterburg.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/kupola-st-peterburg-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/kupola-st-peterburg-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/kupola-st-peterburg-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p><em><span class=\"hdark\" > Kupola Singerove palate u St. Peterburgu <\/span> <\/em><\/p>\n<p>Sutra je novi dan. \u010cekaju vas Ermita\u017e, Peterhof i ko zna \u0161ta jo\u0161&#8230; Sva ta \u010dudesa je te\u0161ko opisati. Prete\u0161ko je biti toliko re\u010dit da bi na valjan na\u010din opisao ovo bogatstvo umetnosti, presti\u017ea, mo\u0107i&#8230; Ne postoje izrazi i superlativi kojima se olako mogu opisati a hiperlativ, e taj jo\u0161 nije u\u0161ao u upotrebu u na\u0161em jeziku a, ako ikada i bude, Peterburg sa Ermita\u017eom, Peterhofom i Katarininom palatom \u0107e\u00a0 biti definitivni krivac za to. Dostojevski je lepo rekao: <strong><em>\u201eLepota \u0107e spasiti ovaj svet\u201c. <\/em><\/strong><\/p>\n<p><em><span class=\"hdark\" > Sankt Peterburg <\/span> <\/em><\/p>\n<p><em>Obzirom da su polaznu ta\u010dku na\u0161eg putovanja, St. Peterburg, opisali mnogi, a mnogi su ga snimali i fotografisali na razne na\u010dine. Dovoljno je upisati \u017eeljeni pojam (bolje u formatu \u201eSt. Petersburg\u201c nego \u201eSankt Peterburg\u201c) u Google-ov ili YouTube-ov pretra\u017eiva\u010d i bi\u0107ete zasuti obiljem informacija, a dajem vam, ispod, i preporuke &#8211; linkove ka \u010dlancima vezanim za Sankt Peterburg:<\/em><\/p>\n<ul>\n<li><a href=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/sankt-peterburg\/\"><em>http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/sankt-peterburg\/<\/em><\/a><\/li>\n<li><a href=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/bele-noci-sankt-peterburga\/\"><em>http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/bele-noci-sankt-peterburga\/<\/em><\/a><\/li>\n<li><a href=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/muzej-ermitaz-sankt-peterburg\/\"><em>http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/muzej-ermitaz-sankt-peterburg\/<\/em><\/a><\/li>\n<li><a href=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/sankt-peterburg-ekskurzije-transferi\/\"><em>http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/sankt-peterburg-ekskurzije-transferi\/<\/em><\/a><\/li>\n<\/ul>\n<h1><strong><em>Krstarenje Nevom i Lado\u0161kim jezerom<\/em><\/strong><\/h1>\n<p>U predve\u010derje tre\u0107eg dana ove jedanaestodnevne avanture isplovljavamo iz Sankt Peterburga. Ose\u0107aj koji obuzima, o\u010digledno svakog putnika je \u017eal zbog odlaska iz jednog od nekoliko najlep\u0161ih gradova sveta i izvesna sumnja u \u201eneizvesni\u201c nastavak putovanja. Odlazak u \u201enepoznato\u201c nikome, osim avanturistima, nije naro\u010dito prijatan. Krivac tome upravo je \u010dinjenica da o St. Peterburgu znamo mnogo, zahvaljuju\u0107i spomenutom obilju dostupnih informacija na na\u0161em jeziku, a sa narednim odredi\u0161tima, izuzev Moskve, to upravo nije slu\u010daj.<\/p>\n<p>Misija ovog \u010dlanka upravo je, da pribli\u017ei i u\u010dini \u201eopipljivim\u201c petodnevno krstarenje od trenutka kada napustimo Sankt Peterburg pa sve dok ne spustimo sidro u Moskvi.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3252 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/matroske.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/matroske.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/matroske-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/matroske-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/matroske-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p>Od Peterbur\u0161kog re\u010dnog pristani\u0161ta plovimo uzvodno Nevom ka najve\u0107em jezeru u Evropi \u2013 Lado\u0161kom. Sama Neva je, sa svojim sedamdeset\u010detvorokilometarskim tokom prili\u010dno kratka reka ali je, istovremeno, i jedna od vodom najbogatijih reka Evrope. \u0160irine je od oko 600 metara (min. 400 m a maks. 1200 m) i ima iznimno jaku maticu. Po protoku vode je tre\u0107a u Evropi, odmah posle Volge kojom \u0107emo zaploviti ve\u0107 za koji dan i na\u0161eg, <em>Lepog plavog Dunava<\/em>.<\/p>\n<p>Od ukupne du\u017eine toka Neve, gotovo tre\u0107ina je u samom Sankt Peterburgu gde se grana u deltu i uliva u Finski zaliv Balti\u010dkog mora. Premo\u0161\u0107uje je veliki broj mostova od kojih su neki pokretni i prilikom svog podizanja i spu\u0161tanja deluju uistinu spektakularno.<\/p>\n<p>Ka\u017eu da je, a i osvedo\u010dili smo se, mese\u010dina nad Nevom iznimno lep i bajkovit prizor koji je inspirisao \u010duvenog ruskog slikara Leva Lagoria da naslika \u010duvenu kompoziciju Mese\u010dina nad Nevom (1898. godine).<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3253 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/mesecina-nad-nevom.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/mesecina-nad-nevom.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/mesecina-nad-nevom-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/mesecina-nad-nevom-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/mesecina-nad-nevom-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p><em><span class=\"hdark\" > Lev Lagorio &#8211; Mese\u010dina nad Nevom <\/span> <\/em><\/p>\n<h2><strong><em>O Rusiji i njenom federalnom ure\u0111enju<\/em><\/strong><\/h2>\n<p>Dok krstarimo Nevom i Lado\u0161kim jezerom imamo priliku da do\u017eivimo i upoznamo prelepe predele negda\u0161nje Ingrije koja danas nosi gotovo birokratski i administrativni naziv Lenjingradskaja oblast i jedan je od preko 80 federalnih subjekata koji \u010dine Rusku Federaciju. Interesantna je \u010dinjenica da je gradu Sankt Peterburgu vra\u0107eno pre\u0111a\u0161nje ime, ali Lenjingradskoj oblasti nije. Isto tako, mo\u017eda jo\u0161 interesantnija je \u010dinjenica da se Sankt Peterburg administrativno ne nalazi u granicama Lenjingradske oblasti ve\u0107 je i on samostalan i zaseban federalni subjekt kao i Lenjingradska oblast. Tako ovde imamo apsurdnu situaciju da se glavni grad jednog federalnog subjekta nalazi u drugom federalnom subjektu \u0161to je neka vrsta presedana u svetskoj geopolitici.<\/p>\n<p>Ina\u010de, grad Sankt Peterburg je jedan od tri federalna grada (gradovi dr\u017eave) od kojih je drugi Sevastopolj (na Krimu) a i sam Krim je odnedavno federalni subjekt Ruske Federacije, a tre\u0107i federalni grad je, naravno, Moskva.<\/p>\n<p><em>\u00a0<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3254 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/rusko-selo.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/rusko-selo.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/rusko-selo-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/rusko-selo-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/rusko-selo-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/em><\/p>\n<p><em> <span class=\"hdark\" > Rusko selo, 1889., Vasilij Polenov. <\/span> <\/em><\/p>\n<p>Kada smo ve\u0107 kod federalnog ure\u0111enja Rusije, valja napomenuti da je u pitanju asimetri\u010dan koncept u kome svi federalni subjekti nemaju isti nivo samostalnosti. Federalni subjekti koji nose naziv Oblast, a ima ih ukupno 46, nisu isto \u0161to i federalne republike. Njih je ukupno dvadeset i jedna. Osim Federalnih gradova, Oblasti i Respublika (tako ih Rusi nazivaju), tu su jo\u0161 i Krajevi. Njih je ukupno 9, Autonomni okruzi i Autonomne oblasti.<\/p>\n<p>\u010cinjenica je da malo znamo o federalnom ure\u0111enju i konceptu ove, najve\u0107e zemlje planete. Na ovolikom prostranstvu, te\u0161ko da bi mogla da se organizuje potpuno unitarna dr\u017eava. Odavde, sa krajnje zapadne ta\u010dke do krajnje isto\u010dne na poluostrvu Kam\u010datki ima preko 10 hiljada km i 10 vremenskih zona.\u00a0 Na svom tom prostoru od ukupno 17.100.000 km\u00b2, \u0161to je ne\u0161to vi\u0161e od povr\u0161ine planete Pluton, \u017eivi 143,5 miliona stanovnika raznih nacija.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3255 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/seoskiprijatelji.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/seoskiprijatelji.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/seoskiprijatelji-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/seoskiprijatelji-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/seoskiprijatelji-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p><em><span class=\"hdark\" > Seoski prijatelji, Nikolaj Bogdanov Belskij, 1912. <\/span> <\/em><\/p>\n<p>Ve\u0107inu u Federaciji \u010dine Rusi a u pojedinim republikama ve\u0107inu \u010dine tzv. titularne nacije po kojima, to je pravilo bez izuzetka, republika nosi ime. Npr. \u010ce\u010denija ili Ingu\u0161etija. Me\u0111utim, u Rusiji su \u201eskrivene\u201c i neke zemlje za koje uglavnom mislimo da i ne postoje, osim u bajkama i legendama. Mo\u017eda \u010dak i sama Nedo\u0111ija &#8211; tamo negde u bespu\u0107ima Sibira i Dalekog istoka.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3256 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/rusija-federacija.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/rusija-federacija.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/rusija-federacija-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/rusija-federacija-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/rusija-federacija-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p>Takav slu\u010daj je i sa obli\u017enjom zemljom Karelijom u \u010dije vode \u0107emo uskori uploviti. Za nju smo svi \u010duli, ali ve\u0107ina nas nije sigurna da se radi o dr\u017eavi. Ve\u0107ina, ili barem pu\u0161a\u010di, ipak prvo pomisle na cigarete.<\/p>\n<p>Spomenuo bih jo\u0161 i kod nas Srba, uveliko \u010duvenu Tunguziju za koju niko ne zna gde se nalazi ili \u010dak ve\u0107ina misli da je izmi\u0161ljena kao posprdan sinonim za poslednju zabit na svetu. Istina je da se nalazi ovde u Rusiji, mada, daleko od lepe Neve po kojoj plovimo. Skrivena je negde u Sibiru pod oficijelnim imenom Evenkia. Glavni grad joj je ustvari selo, Tur, koje broji jedva 7.000 stanovnika. Gradskih naselja, naravno, tamo ni nema \u0161to idealno oslikava pusto\u0161 ovog prostora. Stvarno je Tunguzija!<\/p>\n<p>Manimo se Tunguzije, jo\u0161 uvek smo u oblasti Lenjingradskaja i uskoro uplovljavamo u Lado\u0161ko jezero.<\/p>\n<p>Lenjingradska oblast nastala je u sovjetsko doba kao naslednica Lenjingradske gubernije koja se, pak, ranije zvala Petrogradska, a jo\u0161 ranije, Peterbur\u0161ka gubernija. Ba\u0161 onako kako je i grad menjao svoje ime. Ipak, pre svega toga, ova gubernija nosila je naziv Ingemarlandska. Najzad, Ingrija. <em><br \/>\n<\/em><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3257 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/katarina.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/katarina.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/katarina-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/katarina-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/katarina-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p><em>\u00a0<span class=\"hdark\" > Georg Grooth &#8211; Konja\u010dki portret carice Ekaterine I. s\u00a0 afri\u010dkim slugom, sredina 18. veka. <\/span> <\/em><\/p>\n<h2><strong><em>Lado\u0161ko jezero<\/em><\/strong><\/h2>\n<p>Evo nas u vodama jezera Ladoga (rus. <em>\u041b\u0430\u0434\u043e\u0436\u0441\u043a\u043e\u0435 \u043e\u0437\u0435\u0440\u043e<\/em>) koje je, spomenuli smo, najve\u0107e jezero u Evropi, a petnaesto najve\u0107e u svetu. Povr\u0161ina ovog jezera varira od 17.700 do 18.400 km\u00b2. U pravcu sever-jug jezero je duga\u010dko 219 km, a njegova najve\u0107a \u0161irina dosti\u017ee 138 km. Dubina se koleba od maksimalnih 260 m u severnom delu do 70 m u ju\u017enom. Prose\u010dna dubina jezera je 51 m. Povr\u0161ina sliva jezera iznosi oko 276.000 km\u00b2, a zapremina 908 km\u00b3. Uh! Previ\u0161e statistike ume da umori ali nije na odmet znati. Ipak se radi o najve\u0107em jezeru starog kontinenta, ali i jednom od najlep\u0161ih. Ka\u017eu da Lado\u0161ko jezero va\u017ei za jedno od najlep\u0161ih mesta ruskog severa \u010dija priroda nije \u0161tedela na lepoti koju mu je darovala. Na jezeru ima oko 660 ostrva i grebena skoncentrisanih uglavnom gore, na severu.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3258 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/bela-noc.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/bela-noc.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/bela-noc-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/bela-noc-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/bela-noc-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p><em><span class=\"hdark\" > Lado\u0161ko jezero \u2013 \u201ebela no\u0107\u201c <\/span> <\/em><\/p>\n<p>Najve\u0107i broj njih, uklju\u010duju\u0107i i \u010duveno ostrvo Valaam koje se obilazi u mnogim krstarenjima ovim krajem ali, na \u017ealost, ne i u ovom, nalazi se u okviru istoimenog arhipelaga, Valaamskog, koji broji oko 50 ostrva \u010dija lepota, tvrde oni koji su je do\u017eiveli, ne mo\u017ee da se sretne nigde u Evropi. Ostrvo Valaam sa svojim Spaso-preobra\u017eenskim manastirom je glavna atrakcija Lado\u0161kog jezera. Prvi od Hristovih u\u010denika, Sv. Apostol Andrej Prvozvani je, do\u0161av\u0161i ovamo kao prosvetitelj, iz Novgoroda, sru\u0161io mnogobo\u017ea\u010dke hramove i podigao kameni krst. Tada je sveti Apostol Valaamu prorekao veliku budu\u0107nost. I zaista, Valaam je mesto gde su ruski duhovnici poku\u0161ali, delom i uspeli, da stvore novi Jerusalim u duhovnom smislu. Car Ivan Grozni je ovo ostrvo proglasio carskom lavrom i od tada je manastir napredovao, bivaju\u0107i jedno vreme i jedan od najbogatijih manastirskih poseda u Rusiji obuhvataju\u0107i 13 manastira.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3259 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/zalazak.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/zalazak.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/zalazak-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/zalazak-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/zalazak-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p><em><span class=\"hdark\" > Zalazak sunca na Lado\u0161kom jezeru <\/span> <\/em><\/p>\n<p>Severnije od Valaama, krajnju severnu obalu Lado\u0161kog jezera krasi mno\u0161tvo slikovitih fjordova koji zalaze duboko u kopno. Ovde se nalazi srce drevne Karelije, zemlje nalik Finskoj koja formalno postoji u okviru Ruske Federacije, ali stepen njene samostalnosti nije ozbiljno visok. \u0160tavi\u0161e, i Kareli su u Kareliji manjina dok su apsolutna ve\u0107ina Rusi. Ipak, lepo od Rusa \u0161to po\u0161tuju tzv. titularnu naciju, Karele, po kojima Republika Karelija nosi ime. Glavni grad moderne Karellije je Petrozavodsk koji se nalazi na obali susednog Onje\u0161kog jezera, ali nukleus drevnih Karela nalazi se upravo ovde, u srednjevekovnim gradovima Lahdenpohja i Sortavala. Krenemo li tragom drevnih Karela, osim Lahdenpohje i Sortavale, nai\u0107i \u0107emo i na tvr\u0111avu Ore\u0161ek (U prevodu na srpski &#8211; Ora\u0161\u010di\u0107), a nazivaju je jo\u0161 i \u0160liselburg, koju je podigao unuk Aleksandra Nevskog 1323. godine. Tvr\u0111ava je najpre imala odbrambenu funkciju, a potom je slu\u017eila kao zloglasni zatvor za \u010dlanove carske porodice. \u010cesti osvaja\u010dki pohodi susednih dr\u017eava, naro\u010dito \u0160ve\u0111ana, primorali su Karele da grade svoje ku\u0107e na uzvi\u0161enjima, ponekad nepristupa\u010dnim, sa strmim padinama, kako bi se dolazak neprijateljske vojske mogao primetiti izdaleka. Takva naselja su se zvala &#8222;linavuori&#8220; i &#8222;linamjaki&#8220;, tj. tvr\u0111ave na uzvi\u0161enju. U njih su se, kada je trebalo, skrivali svi stanovnici okolnih sela.<\/p>\n<p>Neki drevni karelski spomenici mogu se videti samo kada nivo vode u jezeru opadne. Jedan od njih je kameni most na ostrvu Kanansari na kome se do 16. veka nalazio manastir koji su uni\u0161tili \u0160ve\u0111ani. Okupatori su uni\u0161tili i potopili sve crkvene dragocenosti, a zvona su odvezena u \u0160vedsku. 2000. godine je na Kanansariju, u znak se\u0107anja na Kanansarski manastir i bratstvo, postavljen krst.<\/p>\n<p>Ina\u010de, Kareli su pravoslavlje primili 1227. godine, a potom u\u0161li i u sastav Rusije. Uprkos svemu, ostali su srodna du\u0161a Skandinavije.<\/p>\n<p>Na obali jezera nema velikih gradova \u0161to je, valjda, razlog zbog koga voda jezera va\u017ei za \u010distu. Ukupno je tu sedam manjih gradskih naselja. U jezero se ulivaju tri velike reke: Svir, kojim \u0107emo uskoro zaploviti u pravcu ka Onje\u0161kom jezeru, drugom po veli\u010dini u Evropi, a prvom po \u010disto\u0107i vode. Rekom Svir, voda Onje\u0161kog se prakti\u010dno preliva u Lado\u0161ko jezero iz pravca istoka. Isti slu\u010daj je i sa jezerom Iljmen koje se, znamenitom rekom Volkhov, iz pravca juga uliva u Lado\u0161ko jezero. Tre\u0107e jezero koje, se preliva u Lado\u0161ko se nalazi na severo-zapadu, u Finskoj i zove se Sajme. Rekom Vuoksen se preliva u Lado\u0161ko jezero. Voda iz Lado\u0161kog jezera isti\u010de Nevom ka Balti\u010dkom moru.<\/p>\n<p>Od pamtiveka Lado\u0161ko jezero je \u010duveno po svom goropadnom karakteru: vreme ovde o\u010das posla promeni svoju \u0107ud. Petar I je zbog neukro\u0107ene naravi ovda\u0161njih vremenskih prilika naredio da se za brodove prokopaju obilazni kanali du\u017e ju\u017ene obale. No, ne brinite, plovidba jezerom na savremenom kruzeru, kakav je ovaj na\u0161, je bezbedna i udobna.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h1><strong><em>Reka Svir i Onje\u0161ko jezero<\/em><\/strong><\/h1>\n<p>Uplovljavamo u Svir i plovimo uzvodno ka Onje\u0161kom jezeru. Ovde, na obalama Svira nalazi se, nakon Peterburga, na\u0161a prva destinacija &#8211; Verhnjije Mandrogi u koju \u0107emo sti\u0107i posle 18 sati plovidbe, nakon \u0161to smo savladali tok Neve, Lado\u0161ko jezero i jednu od dve brodske prevodnice na Sviru.<\/p>\n<p>Reka Svir je dosta du\u017ea od Neve. Njen tok je dug 224 km ali, za razliku od Neve, nije toliko mo\u0107na reka. Karakteri\u0161e je izuzetno spor tok \u010dija brzina varira od 0,5 do 10,6 km\/\u010das. Od izvori\u0161ta, ako se ono uop\u0161te tako mo\u017ee nazvati obzirom da je Svir otoka Onje\u0161kog jezera, do u\u0161\u0107a u Lado\u0161ko, reka savladava visinsku razliku od svega 30 metara.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3260 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/vetrenjaca.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/vetrenjaca.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/vetrenjaca-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/vetrenjaca-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/vetrenjaca-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p>Celom du\u017einom toka Svir proti\u010de preko nizijskog terena, a njene obale su u najve\u0107em delu obrasle gustim \u0161umama. U srednjem delu toka u koritu su se ranije nalazili brojni brzaci, me\u0111utim gradnjom ustava na reci porastao je nivo vode u koritu, bukovi su potopljeni, a reka je celom du\u017einom svog toka pretvorena u plovni put.<\/p>\n<h1><strong><em>Verhnjije Mandrogi<\/em><\/strong><\/h1>\n<p>Verhnjije Mandroogi je slikovito rusko etno selo izgra\u0111eno od drveta u sred nezaga\u0111ene prirodne oaze. Nakon pristanka uz mandro\u0161ke dokove bi\u0107e uprili\u010den ru\u010dak, \u0161a\u0161lik (ro\u0161tilj) na obali pra\u0107en raznovrsnim folklorno-umetni\u010dkim programom. Nakon ru\u010dka valja pro\u0161etati selom i istra\u017eiti sve njegove tajne. Mo\u017eete da posetite izuzetno interesantan muzej votke ili muzej hleba (jo\u0161 jedan takav se nalazi kod nas, u Pe\u0107incima), mali zoo vrt ili neku od radionica starih zanata ovoga kraja.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3261 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/mandrogi.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/mandrogi.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/mandrogi-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/mandrogi-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/mandrogi-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p><em><span class=\"hdark\" > Etno selo Verhnjije Mandrogi <\/span> <\/em><\/p>\n<p>Mandrogi je pre Drugog svetskog rata bilo \u017eivopisno ribarsko i mlinarsko i selo (vetrenja\u010de su i dalje njegov za\u0161titni znak) ali, na \u017ealost, rat je za sobom ostavio potpunu pusto\u0161 i zgari\u0161te. Nakon sloma Sovjetskog Saveza, grupa ruskih investitora kupila je ovo zemlji\u0161te i sazvala sve najbolje i naj\u010duvenije drvodelje u regionu da prika\u017eu svoju kreativnost i tradicionalne ve\u0161tine te da selu vrate staru slavu. Izme\u0111u 1996. i 1999. godine tradicionalne drvene ku\u0107e su obnovljene, a danas se naselje zove Gornji Mandrogi (Verhnije Mandrogi). 2000-te godine ruska vlada donela je uredbu da se ovo mesto ponovo upi\u0161e na zvani\u010dnu kartu Rusije.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3262 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/etno-selo.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/etno-selo.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/etno-selo-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/etno-selo-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/etno-selo-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<h2><strong><em>Onje\u0161ko jezero<\/em><\/strong><\/h2>\n<p>Nakon \u201epodizanja jedara\u201c sledi no\u0107 na brodu i plovidba u pravcu Onje\u0161kog jezera (<em>rus. \u041e\u043d\u0435\u0301\u0436\u0441\u043a\u043e\u0435 \u043e\u0437\u0435\u0440\u043e<\/em>). Onjega, kako tako\u0111e zovu ovo jezero, je drugo po veli\u010dini u Evropi, odmah iza \u201eLadoge\u201c i sedamnaesto najve\u0107e na svetu te jedno od, u svetu vodom naj\u010disijih jezera. Budimo precizniji, u pitanju je najbistrije jezero u Evropi i drugo po \u010disto\u0107i u Rusiji. Naime, u azijskom delu Rusije je \u010duveno Bajkalsko jezero koje slovi za apsolutnog svetskog prvaka po ovom kriterijumu.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3263 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/instrument.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/instrument.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/instrument-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/instrument-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/instrument-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p>Jezero ima povr\u0161inu od 9.894 km\u00b2 i zapreminu od 280 km\u00b3. Prose\u010dna dubina mu je 30 metara, a maksimalna 120 m. Povezano je sa Belim morem preko Belomorsko-balti\u010dkog kanala, sa Balti\u010dkim morem preko reke Svir, Ladoge i Neve, Volgo-balti\u010dkim kanalom sa Volgom, a preko nje i niza drugih kanala sa Kaspijskim i Azovskim i, nadalje, Crnim morem te Mediteranom. To zna\u010di da bismo iz Beograda \u010dak ovamo, u Onje\u0161ko jezero, prakti\u010dno, mogli i doploviti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Osim po povezanosti i \u010disto\u0107i, Onjega treba da se hvali i svojom lepotom. Ako smo malo\u010das onoliko hvalili lepote Lado\u0161kog jezera, Onje\u0161ko zaslu\u017euje mnogo vi\u0161e.<\/p>\n<p>I ovo jezero je bogato ostrvima. Ima ih za oko 1.000 vi\u0161e nego Lado\u0161ko. Tako\u0111e, i ovo jezero ima svoje \u201eglavno ostrvo\u201c tj. ostrvo koje se na neki na\u010din izdvaja od svih ostalih. U pitanju je \u010duveno ostrvo Ki\u017ei, na\u0161e naredno odredi\u0161te.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3264 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/na-jezeru.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/na-jezeru.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/na-jezeru-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/na-jezeru-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/na-jezeru-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<h1><a href=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/ostrvo-kizi-krstarenje-volgom\/\"><strong><em>Ostrvo Ki\u017ei<\/em><\/strong><\/a><\/h1>\n<p>Ostrvo Ki\u017ei je pozicionirano u severnom delu jezera i, iako je u kulturolo\u0161ko-turisti\u010dkom smislu najva\u017enije, daleko od toga da je i najve\u0107e onje\u0161ko ostrvo, naprotiv. Ki\u017ei je 7 kilometara dugo i 500 metara \u0161iroko ostrvo oko koga se nalazi mno\u0161tvo malih ostrvaca, neka od njih su hridi i jedva da imaju i 2 metra u pre\u010dniku. Ki\u017ei je odavno naseljeno ostrvo i u njegova dva seoca danas \u017eivi oko stotinu ljudi.<\/p>\n<p>Simbol ostrva je drevna drvena Preobra\u017eenska crkva veli\u010danstvena u svojoj lepoti. Sa svoje 22 veli\u010danstvene lukovi\u010daste kupole, predstavlja remek-delo tradicionalne ruske arhitekture. \u010cinjenica da je crkva sagra\u0111ena bez ijednog eksera ili okova, isklju\u010divo uklapaju\u0107i drvo u drvo, \u010dini je jo\u0161 neverovatnijom i za\u010du\u0111uju\u0107om. Legenda kazuje da je njen ktitor, drvodelja Nestor po zavr\u0161etku svog ogromnog posla simboli\u010dno, kako bi se znalo da je posao gotov, bacio svoju sekiru u jezero i prorekao: \u201e<em>Crkva, kao ova moja, ne postoji nigde, niti \u0107e ikada postojati<\/em>\u201c! I zaista, ovakvu crkvu jo\u0161 niko i nikada nije video. Mo\u017eda \u0107e vam se mnoge ruske crkve u\u010diniti, naizgled lep\u0161ima, ali zapitajte se kako su, kada i od \u010dega sagra\u0111ene\u2026<\/p>\n<p>Ukoliko legende i narodna predanja ostavimo po strani, lako \u0107emo shvatiti da je mala verovatno\u0107a da je ova \u010dudesna gra\u0111evina delo jednog dun\u0111era. U dana\u0161njem vremenu, ovde bi bilo posla za \u010ditav tim arhitekata i graditelja a kamoli u ono vreme\u2026 a to vreme bejahu negde u 17. veku. Kojekude se spominje i podatak da je crkva sagra\u0111ena vek kasnije, 1714. godine, u \u010dast pobede cara Petra Velikog nad \u0160ve\u0111anima. Koji god od ovih podataka da je ispravan, jasno je da je crkva mnogo stara, naro\u010dito ako se u obzir uzme nepostojanost i tro\u0161nost materijala od koga je sagra\u0111ena. Neophodna rekonstrukcija koja traje unazad nekoliko godina, podmladi\u0107e ovu crkvu i produ\u017eiti joj \u017eivot za narednih nekoliko vekova. Istina, name\u0107e se pitanje je li re\u010d o istoj ili novoj crkvi obzirom da je sva od istog materijala koji, pre ili kasnije, mora da bude zamenjen novim.<\/p>\n<p>U prilog teoriji da majstor Nestor nije bio drvodelja pustinjak, ve\u0107 vo\u0111a projektantsko-graditeljskog tima ide i \u010dinjenica da ovaj hram ima savr\u0161ene proporcije, piramidalnu formu te matemati\u010dki savr\u0161enu i logi\u010dnu strukturu. Osnova je oktagonalna, u tri nivoa pro\u0161irena sa \u010detiri nastavka koji zajedno nose dvadeset simetri\u010dno raspore\u0111enih kupola, jednu zasebnu na isto\u010dnom delu hrama te centralnu kupolu izdignutu na 37. metara visine. Sve navedeno gotovo da isklju\u010duje mogu\u0107nost da je crkvu isklesao neki samouki pustinjak.<\/p>\n<p>Kupole Preobra\u017eenskog hrama su prekrivene sa preko 30 hiljada gusto zbijenih jasikovih da\u0161\u010dica. Zahvaljuju\u0107i svojstvu jasikovog drveta bogatog fosforom, kupole blistaju spektrom sedefasto-srebrnkastih nijansi i deluju lep\u0161e i savr\u0161enije nego one \u0161arene na crkvi sv. Vasilija u Moskvi ili crkvi Spasa na krvi u Petrogradu.<\/p>\n<p>Ni\u0161ta manje vredna, iako ne tako spektakularnog izgleda je i susedna crkva Pokrova presvete Bogorodice koja, zajedno sa Preobra\u017eenskom i zajedni\u010dkim im zvonikom, \u010dini jedinstvenu arhitektonsko-ambijentalnu celinu.<\/p>\n<p>U Rusiji postoji jedan interesantan graditeljski obi\u010daj, da se hramovi grade u paru. Sad, da li je to slu\u010daj i sa na\u0161a dva hrama na Vra\u010darskom platou, pa nije li, mo\u017eda, ovo i na\u0161 obi\u010daj ne mo\u017eemo tvrditi, ali znamo da ovaj ve\u0107i hram na Ki\u017eiju zovu letnji, a manji zimski, te da se po tom rasporedu obavljaju i slu\u017ebe u njima.<\/p>\n<p>Manja, Pokrovska crkva,\u00a0 sagra\u0111ena je 1764. godine kao arhitektonski \u201eodgovor\u201c Preobra\u017eenskoj. Za razliku od Preobra\u017eenske crkve koja je svojom vertikalnom formom ustremljena ka nebu, Pokrovska crkva sa svojom pro\u0161irenom trpezarijom ima akcenat na horizontali. I ova crkva, kao i Preobra\u017eenska ima oktagonalnu osnovu sa osam manjih kupola po obodu i jednom ve\u0107om, centralnom kupolom, sve, tako\u0111e, u formi glavice crnog luka, toliko karakteristi\u010dnoj za rusku crkvenu arhitekturu. Negde sam pro\u010ditao da su Rusi usvojili ovakvu formu kupole iz izuzetno prakti\u010dnih razloga \u2013 lak\u0161e se nosi sa snegom ili, bolje re\u0107i, sneg se te\u0161ko zadr\u017eava na ovakvim strminama i ne ote\u017eava ih.<\/p>\n<p>Tre\u0107i element koji na neki na\u010din povezuje ove dve crkve je zvonik vitkog izgleda, sa \u010detvorougaonom osnovom koja u nekom momentu postaje, logi\u010dno, osmougaona, te, krunom na vrhu u formi piramide. Zvonik je sagra\u0111en krajem 18. veka, zatim ponovo reizgra\u0111en 1874. godine i renoviran po\u010detkom 90-ih godina pro\u0161log veka.<\/p>\n<p>Sve tri gra\u0111evine sme\u0161tene su u tzv. Pogost. Neku vrstu crkvenog dvori\u0161ta ogra\u0111enog niskim zidom horizontalnih letvica na kamenom temelju.<\/p>\n<p>Ostrvo Ki\u017ei je zami\u0161ljeno kao etno selo ili etno park ansambala tradicionalne drvene gradnje. Jo\u0161 ga nazivaju i muzej arhitekture i istorije na otvorenom.<\/p>\n<p>Ka\u017eu da su nekada ruske \u0161ume okoline Onje\u0161kog i Lado\u0161kog jezera te Belog mora bile pune ovakvih drvenih crkava koje, na\u017ealost, nisu odolele snegovima, ki\u0161ama i vetrovima, kao ni erozijama minulih vekova. One koje su opstale danas se smatraju nacionalnim blagom, a ostrvo Ki\u017ei je upravo mesto na kojem bi mogle da budu spasene.<\/p>\n<p>Osim \u201estarosedela\u010dkih\u201c crkvi u pogostu, ovde se nalazi i izvestan broj manjih drvenih crkava koje su ovamo donesene iz okoline Onje\u0161kog jezera kako bi opstale i bile sa\u010duvane uklju\u010duju\u0107i i ovu crkvu posve\u0107enu Vaskrsenju Lazarevom, koja datira s kraja 14. veka!<\/p>\n<p>Svojom fizionomijom uo\u010dljiva je i crkva Sveta Tri jerarha iz 18. veka koja je preneta iz sela Kavgora koje se nalazi pedesetak kilometara severo-zapadno od Ki\u017eija. Njen osmougaoni zvonik je izrazito dominantan nad ostatkom gra\u0111evine. Gotovo da se poistove\u0107uje s njim.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3265 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/drvena-crkva.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/drvena-crkva.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/drvena-crkva-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/drvena-crkva-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/drvena-crkva-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p>Tu su i ne\u0161to mla\u0111e crkve brvnare i kapele koje karakteri\u0161e dekorativnost duboreza te diskretni \u0161arm tradicionalnog narodnog graditeljstva.<\/p>\n<p>1996. godine ostrvo Ki\u017ei je dobilo status nacionalnog muzeja arhitekture, a od 1990. nalazi se i na listi Svetske ba\u0161tine UNESCO-a.<\/p>\n<h1><strong><em>Volgo-balti\u010dki kanal i Belo jezero<\/em><\/strong><\/h1>\n<p>Iz Onje\u0161kog jezera uplovljavamo u Volgo-balti\u010dki kanal. Zadivljuje \u010dinjenica da ovaj kanal predstavlja prkos \u010doveka prirodi ili, mo\u017eda je bolje da ka\u017eemo kako je \u010dovek, prokopavanjem ovog kanala, ispravio nesavr\u0161enost prirode kako bi ugodio svojim potrebama spojiv\u0161i tako Sredozemlje sa Baltikom, Severnim morima i Kaspijskim jezerom. Ve\u0107 je izvesno da \u0107e u bli\u017eoj ili daljoj budu\u0107nosti ovom spisku biti pridru\u017een i Persijski zaliv (kada taj kanal, najzad, bude prokopan).<\/p>\n<p>Nedugo po ulasku u kanal do\u010deka\u0107e nas grad Vitegra <em>(rus. \u0412\u044b\u0442\u0435\u0433\u0440\u0430)<\/em> u kome se nalazi prva u nizu od \u010dak \u0161est brodskih prevodnica koje nas o\u010dekuju. Zahvaljuju\u0107i sistemu vodenih ustava, na\u0161 brod \u0107e se popeti za \u010dak 150 metara. Zvu\u010di gotovo fascinantno. Odmah po prolasku broda kroz dveri prevodnice na\u0111osmo se u Vitegorskom bazenu (<em>rus. \u0412\u044b\u0442\u0435\u0433\u043e\u0440\u0441\u043a\u043e\u0435 \u0432\u043e\u0434\u043e\u0445\u0440\u0430\u043d\u0438\u043b\u0438\u0449\u0435<\/em>). Moglo bi se re\u0107i da je ovo interesantno mesto &#8211; ve\u0161ta\u010dko jezero veoma niskih i razu\u0111enih obala sa nekoliko ostrva na sredini. Koli\u010dina zelenila kojim smo okru\u017eeni, da nije no\u0107, odavala bi utisak da smo uistinu na odmoru a i jesmo, krstarimo jednim od najuzbudljivijih vodenih puteva u Evropi. Zaneseni mislima ili snovima, kako ko, na\u0111osmo se pred kapijom naredne brodske prevodnice koja \u0107e nas podi\u0107i na ne\u0161to vi\u0161u nadmorsku visinu i tako jo\u0161 \u010detiri puta zaredom. Plovimo predelima sli\u010dnim opisanom sve do predvorja Belog jezera, svojevrsne delte ili u\u0161\u0107a kojeg obrazuju reke Kema i \u0160ola te kanal kojim doplovismo. Svitanje i rano jutro kroz blede izmaglice naslu\u0107uju jo\u0161 jedan lep dan.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3266 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/brod-rubljev.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/brod-rubljev.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/brod-rubljev-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/brod-rubljev-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/brod-rubljev-1024x688.jpg 1024w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/brod-rubljev-150x100.jpg 150w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p><em><span class=\"hdark\" > Brod &#8222;Andrej Rubljov&#8220; <\/span> <\/em><\/p>\n<h1><strong><em>Belo Jezero<\/em><\/strong><\/h1>\n<p>Kada bismo Belo jezero posmatrali iz aviona divili bismo se njegovoj geometrijskoj savr\u0161enosti. Gotovo je idealno okruglo. Obzirom da smo na brodu, ne mo\u017eemo da pojmimo njegove konture. Ne zaustavljamo se nigde na obalama jezera, prvo naredno odredi\u0161te je Gorici, nakon neverovatnih 26 sati krstarenja bez zaustavljanja. Nije naporno u\u017eivati na brodu kakav je Surikov. Raznorazni programi i animacije u\u010dinili su plovidbu i vi\u0161e nego interesantnom.<\/p>\n<p>Vratimo se Belom jezeru. Interesantno je da na internetu gotovo i nema informacija o njemu na srpskom jeziku, ali ni sa informacijama na engleskom nije povoljnija situacija. Ipak, \u201eizguglah\u201c nekoliko interesantnih informacija: jezero se zove \u201ebelo\u201c iz prostog razloga \u0161to mu voda nije plava, pa \u010dak ni zelena kao \u0161to je obi\u010dno slu\u010daj sa jezerima. Navodno je bela ali svu tu \u201ebelinu\u201c valja shvatiti filozofski. Ako budete hteli da vidite belu vodu, vide\u0107ete je, a ako ste bukvalista i o\u010dekujete ogroman rezervoar mleka, razo\u010dara\u0107ete se.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3267 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/deck-plan-surikov.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/deck-plan-surikov.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/deck-plan-surikov-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/deck-plan-surikov-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/deck-plan-surikov-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p><em><span class=\"hdark\" > deck plan -brod &#8222;Vasilij Surikov&#8220;<\/span> <\/em><\/p>\n<p>Na jezeru nema ostrva ali, interesantno, ima svoje \u201epratioce\u201c tj. manja jezera koja ga okru\u017euju naro\u010dito s ju\u017ene strane. Jedno od njih, belojezersko jezero Novozero (Novo jezero), \u010duveno je po svom \u201eOgnjenom\u201c ostrvu na kome se nalazi jedan od najzloglasnijih zatvora na svetu, zatvor \u201ePetak\u201c.<\/p>\n<p>Priznajem, \u201enajzloglasniji\u201c mo\u017eda nije najidealniji izraz, ali kada bismo napisali \u201enaj\u010duveniji\u201c, to bi imalo pozitivnu konotaciju, a zatvor kao institucija, sam po sebi, nekako ima negativnu konotaciju. \u010cesto ga porede sa \u010duvenim Alkatrazom koji je, tako\u0111e, okru\u017een morem i iz njega je prakti\u010dno nemogu\u0107e pobe\u0107i. Osim toga, Petak ima fantasti\u010dan i najvi\u0161i nivo obezbe\u0111enja obzirom da u njemu svoje kazne slu\u017ee najgori zatvorenici Rusije. Prakti\u010dno su u potpunoj izolaciji, a pravo na posetu imaju svega dva puta godi\u0161nje. Mnogi zatvorenici zbog ovakvih surovih uslova izgube razum pre isteka kazne, ukoliko nije do\u017eivotna, a na smanjenje \u017eivotnog veka uti\u010du i januarske temperature od -40<span class=\"st\">\u00b0C<\/span>.<\/p>\n<p>Malo\u010das smo se susreli sa problemom usled koga nisam uspeo da prona\u0111em odgovaraju\u0107i izraz kojim bih opisao \u201epoznatost\u201c zatvora Petka. Jednostavno, izmi\u010de mogu\u0107nosti opisa. Ovakve nesavr\u0161enosti nisu svojstvene samo na\u0161em jeziku. Ima ih i ruski jezik koji, iako je jedan od pet najzastupljenijih jezika na svetu i govori ga preko 100 miliona ljudi. U Rusiji ima rekordnu zastupljenost od \u010dak 98% a taj, takav, svemo\u0107an jezik nema adekvatan izraz koji bi poslu\u017eio kao ekvivalent na\u0161im pojmovima \u201ezabava\u201c i \u201eprivatnost\u201c. Zanimljivo, zar ne?!<\/p>\n<p>Tako\u0111e, zanimljivo je primetiti da Rusi koriste istu re\u010d za postati zdraviji i postati deblji \u0161to je u logi\u010dnoj suprotnosti jedno sa drugim.<\/p>\n<p>Po isplovljavanju iz Belog jezera na\u0107i\u0107emo se u \u0160eksnom jezeru. \u0160eksno jezero je ustvari ve\u0161ta\u010dko jezero koje ime nosi po reci \u0160eksni na kojoj je nastalo. Ovakva jezera Rusi nazivaju druga\u010dijim izrazom od nas. Mi moramo da naglasimo da je u pitanju ve\u0161ta\u010dko (jezero), a oni \u0107e prosto re\u0107i \u201e\u0432\u043e\u0434\u043e\u0445\u0440\u0430\u043d\u0438\u043b\u0438\u0449\u0435\u201c (<em>translit. vodohranili\u0161\u0107e<\/em>), i to je to &#8211; \u201egovori ruski da te ceo svet razume\u201c.<\/p>\n<p>E ba\u0161 tu, na me\u0111i Belog jezera i \u0160eksnog vodohranili\u0161\u0107a se nalazi selo Krokino znamenito po tome \u0161to je 1961. godine, zbog nadolaska vode u \u201evodohranili\u0161\u0107e\u201c, preseljeno na drugu lokaciju. Dakle, upravo plovimo iznad krovova i oranica negda\u0161njeg Krokina o \u010dijem postojanju svedo\u010de jedino zidine negda\u0161nje seoske crkve ro\u0111enja Hristovog. Crkva se, o\u010digledno nalazila na uzvi\u0161enju zbog \u010dega sada prakti\u010dno viri iz vode koja podriva njene temelje i uru\u0161ava je. Razvaline ovog hrama uistinu deluju zastra\u0161uju\u0107e i tu\u017eno.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3268 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/potopljena-crkva.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/potopljena-crkva.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/potopljena-crkva-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/potopljena-crkva-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/potopljena-crkva-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p><em><span class=\"hdark\" > Razvaline potopljene crkve kod sela Krokino <\/span> <\/em><\/p>\n<p>Ipak, nije ovo ba\u0161 toliko neobi\u010dna pojava. Kasnije \u0107emo, kod grada Kaljizina nai\u0107i na jo\u0161 jednu takvu crkvu tj. toranj koji viri iz vode. Za razliku od Krokinskog, Kaljizinski je itekako stamen i veli\u010danstven kao da je ba\u0161 tako, nasred Volge, i zami\u0161ljen. Ovakvih slu\u010dajeva ima jo\u0161 kojekude po svetu, u Italiji, \u0160vajcarskoj, ali i kod nas. Naime, izgradnjom brane i hidroelektrane \u0110erdap (stvaranjem akumulacionog jezera) potopljeno je rumunsko selo Svinica, a jedini simbol i spomen na nju je crkveni toranj koji, odolevaju\u0107i vodenoj sili, i dan danas \u0161tr\u010di iz vode&#8230; a jo\u0161 uvek se nisu smirile ni \u201euzburkane vode\u201c oko skora\u0161njeg potapanja Valjevske Gra\u010danice.<\/p>\n<p>Vratimo se na \u0160eksnu, plovimo nizvodno ka Ribinskom jezeru. Du\u017e desne obale \u0160eksne prostire se nacionalni park \u201eRuski Sever\u201c, jedan od ukupno 44 ruska nacionalna parka. Ovaj je, ka\u017ee Wikipedia, osnovan 1992. godine, a najbli\u017ei grad mu je Gorici, na\u0161e naredno odredi\u0161te.<\/p>\n<h1><strong><em>Gorici<\/em><\/strong><\/h1>\n<p>Gorici je mala varo\u0161 usred netaknute prirodne oaze, sme\u0161tena na obalama \u0160eksne, a u zale\u0111u Nacionalnog parka Ruski Sever. Idealno mesto za odmor i zaustavljanje. Osim prirode, \u0161armu ovog mesta doprinosi i njegova burna istorija i brojni manastiri koji se nalaze u njegovoj okolini. Zbog ove, guste koncentracije velikog broja manastira na malom prostoru, slavni ruski knji\u017eevnik Andrej Muravjov ga je opisao epitetom \u201eSeverna Ruska Teba\u201c, a neki na\u0161 bi ga zasigurno nazvao \u201eRuska Sveta Gora\u201c. Kako god, naj\u010duveniji od svih je Kirilo-Belo\u017eerski (<em>belo-ozerski<\/em>) manastir koji \u0107emo danas pohoditi.<\/p>\n<p>Kirilo-Belo\u017eerski\u00a0 manastir je lociran sedam kilometara od Goricija. Osnovao ga je 1397. godine monah Kiril Belojezerski koji se odrekao svog privilegovanog \u017eivota kako bi se posvetio veri. Osim kao sveto mesto, slu\u017eio je i kao pribe\u017ei\u0161te za spas progonjenih, naro\u010dito boljara, te kao tvr\u0111ava, u tzv. Vremenu nevolja.<\/p>\n<p>Da pojasnim, \u201eVreme nevolja\u201c je izraz za (<em>rus. \u0421\u043c\u0443\u0442\u043d\u043e\u0435 \u0432\u0440\u0435\u043c\u044f<\/em>) period istorije Rusije koji po\u010dinje postavljenjem za cara Mihaila I Romanova, kada je tada\u0161nju Rusiju pogodila velika glad koja je ubila oko dva miliona ljudi, pribli\u017eno tre\u0107inu stanovni\u0161tva. U \u201eSmutno\u201c vreme, Rusiju je okupirala Poljsko-litvanska unija, a sama dr\u017eava je patila od ustanaka, uzurpatora i la\u017enih pretendenata na presto\u2026<\/p>\n<p>Osim Smutnih vremena, moglo bi se re\u0107i da je manastir jo\u0161 gore pro\u0161ao za vreme Sovjeta kada je bio pretvoren u neku vrstu zadru\u017enog radnog logora. Monasi su mu\u010deni i ubijani ili su zadr\u017eani u radnom logoru. Uprkos tome, manastir je uspeo da sa\u010duva vec\u0301i deo svog istorijskog\u00a0 nasle\u0111a i grandioznosti, a nedavno je progla\u0161en jednim od &#8222;Sedam novih \u010duda Rusije&#8220;.<\/p>\n<p>Drugi \u010duveni Gori\u010dki manastir je manastir Vaskrsenja Gospodnjeg koji se nalazi na samoj obali \u0160eksne.<br \/>\nIako je ne\u0161to manje istorijske vrednosti od Kirilo-Belo\u017eerskog, zapanjujuc\u0301e je lep i bajkovit bilo da ga posmatrate sa reke ili sa kopna. Ktitorka manastira je princeza Efrosinija, supruga jednog od sinova cara Ivana Groznog od \u010dije ruke je i stradala, ovde, pod zidinama svog manastira. Naime, u zlo \u201eSmutnoe\u201c vreme, opaki i paranoi\u010dni vladar po\u010deo je da sumnja da mu ro\u0111eni sin i snaja kuju zaveru te je na\u0161ao za shodno da snaju udavi u vodama \u0160eksne, a manastir pretvori u harem za svoje potrebe.<\/p>\n<p>U \u201eVreme nevolja\u201c manastir je umalo stradao od ruke Poljsko-litvanske unije, a od potpunog uni\u0161tenja spasili su ga Minjin i Po\u017earski. Ispred njihovog spomenika \u0107ete se za neki dan slikati na Crvenom trgu u Moskvi. Njihov somenik se nalazi na veoma istaknutom mestu, ispred \u010duvene crkve Sv. Vasilija Bla\u017eenog i nemogu\u0107e ga je ne uo\u010diti. \u0160tavi\u0161e, to je jedini spomenik na Crvenom trgu. To zna\u010di da su njih dvojica, o\u010digledno, neki bitni likovi. Evo o kome se radi: Princ Dmitrij Po\u017earski i Kuzma Minjin su obrazovali dobrovolja\u010dku vojsku koja je odbila invaziju Poljsko-litvanske unije na Moskvu. Ovim doga\u0111ajem obele\u017een je kraj tzv. smutnih vremena 1612. godine.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3269 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/pozarski.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/pozarski.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/pozarski-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/pozarski-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/pozarski-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p><em><span class=\"hdark\" > Mihail Ivanovi\u010d Skoti \u2013 Minjin i Po\u017earski <\/span> <\/em><\/p>\n<p>Uskoro napu\u0161tamo Gorici &#8211; mesto vredno divljenja za svakoga ko voli i po\u0161tuje rusku istoriju i kulturu. \u010cak i ova kratka poseta Goriciju ostavlja veoma sna\u017ean utisak. Osim duhovnom aurom, Gorici privla\u010di i ambijentom te prirodnim lepotama. Ne \u010dudi \u0161to ga godi\u0161nje pohodi preko 100.000 turista i hodo\u010dasnika.<\/p>\n<p>Po ukrcavanju i isplovljavanju nastavljamo nizvodno rekom \u0160eksnom tj. \u0160eksnim jezerom (vodohranili\u0161\u0107em). Te\u0161ko je proceniti u kom trenutku je ovo reka, a u kom trenutku jezero. Kod grada \u010cerepoveca, \u0160eksna se uliva tj. spaja sa velikim Ribinskim (ve\u0161ta\u010dkim) jezerom. Ime ovog jezera ne dolazi od prve asocijacije ve\u0107 od istoimenog grada Ribinska koji je sme\u0161ten na njegovoj ju\u017enoj obali tj. na obali Volge. Naime, Volga se naizgled uliva u Ribinsko jezero, a onda, kad savije jugoisto\u010dno, opet isti\u010de iz jezera pod istim imenom &#8211; Volga. Da je Ribinsko prirodno, a ne ve\u0161ta\u010dko jezero, iz njega bi isticala neka druga reka, koja,\u00a0 bi se ko zna kako zvala. U tom slu\u010daju, Dunav bi nosio titulu najve\u0107e Evropske reke.<\/p>\n<p>Prate\u0107i tok Volge, nastavljamo ka Jaroslavlju. Ovde, kod Ribinska, na brodskoj prevodnici iz jezera u Volgu, obratimo pa\u017enju na jedinstven spomenik Majci Volgi, podignut u slavu ove mo\u0107ne reke. Reka Volga je personifikovana u formi \u017eenske figure ispru\u017eene ruke sa, uistinu neobi\u010dnim detaljem, galebom u letu oko njenih skuta.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3270 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/spomenik-volgi.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/spomenik-volgi.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/spomenik-volgi-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/spomenik-volgi-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/spomenik-volgi-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p><em>\u00a0<span class=\"hdark\" > Statua \u201eMajka Volga\u201c <\/span> <\/em><\/p>\n<h1><strong><em>Jaroslavlj<\/em><\/strong><\/h1>\n<p>Grad Jaroslavlj, <em>(rus. \u042f\u0440\u043e\u0441\u043b\u0430\u0432\u043b\u044c)<\/em> je administrativno sedi\u0161te federalnog subjekta Jaroslavskaja Oblast i broji pribli\u017eno 600.000 stanovnika. U turisti\u010dkom smislu, Jaroslavlj predstavlja va\u017enu ta\u010dku na turisti\u010dkoj mapi Rusije. Po nekima, on je \u010dak tre\u0107i najve\u0107i turisti\u010dki centar zemlje mada, realno gledaju\u0107i, za to \u201ebronzano\u201c mesto se \u201eotimaju\u201c mnogi ruski gradovi.<\/p>\n<p>Bilo kako bilo, Jaroslavlj itekako vredi posetiti, a za\u0161to, sazna\u0107ete u redovima i pasusima koji slede.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3271 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/jaroslav.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/jaroslav.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/jaroslav-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/jaroslav-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/jaroslav-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p><em><span class=\"hdark\" > Volga kod Jaroslavlja <\/span> <\/em><\/p>\n<p>Valja napomenuti da je Jaroslavlj deo tzv. Zlatnog prstena Rusije <em>(rus. \u0417\u043e\u043b\u043e\u0442\u043e\u0435 \u043a\u043e\u043b\u044c\u0446\u043e \u0420\u043e\u0441\u0441\u0438\u0438)<\/em> tj. jedan od gradova koji \u010dini krug istorijskih turisti\u010dkih gradova severoisto\u010dno od Moskve, uklju\u010duju\u0107i i nju samu. U pitanju su gradovi: Sergijev Posad, Rostov Veliki, Jaroslavlj, Kostroma, Ivanovo, Suzdalj, Vladimir, Pereslavlj-Zaleskij, Aleksandrov i Ugli\u010d. Dakle, u okviru na\u0161eg programa putovanja poseti\u0107emo \u010dak tri grada koji \u010dine \u201eZlatni prsten Rusije\u201c. Ovaj podatak valja znati, jer \u0107e nam na\u0161e putovanje utoliko biti vrednije.<\/p>\n<p>Grad nosi ime po svom osniva\u010du velikom knezu Kijevske Rusije koji je za svog veka stekao nadimak Mudri. Da, malo\u010das smo spominjali i Groznog. Iz ruskih nadimaka se sva\u0161ta da zaklju\u010diti.<\/p>\n<p>Jaroslav I Mudri <em>(rus. \u042f\u0440\u043e\u0441\u043b\u0430\u0432 \u0412\u043b\u0430\u0434\u0438\u043c\u0438\u0440\u043e\u0432\u0438\u0447 \u041c\u0443\u0434\u0440\u044b\u0439)<\/em>, sin Vladimira I Velikog, vladao je od 1016. do 1054. godine s prekidom od 1018. do 1019. god. Tokom njegove vladavine, Kijevska Rusija je postigla zenit kulturnog procvata i vojne mo\u0107i. Knez Mudri je pravoslavni svetitelj, a tokom njegove vladavine je donet je prvi ruski zakon, tzv. \u201eRuska Pravda\u201c.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3272 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/jaroslavlj.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/jaroslavlj.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/jaroslavlj-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/jaroslavlj-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/jaroslavlj-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p><em><span class=\"hdark\" > Jaroslavlj \u2013 crkva proroka Ilije <\/span> <\/em><\/p>\n<p>Grad Jaroslavlj se prvi put pominje u izvorima iz 1010. godine kao upori\u0161te kne\u017eevine Veliki Rostov na Volgi. Po predanju, na mestu budu\u0107eg grada, Mudri je sekirom savladao medveda te u znak \u201epobede\u201c tj. zahvalnosti re\u0161io da ba\u0161 na tom mestu podigne grad. U grbu grada se, stoga, nalazi uspravljeni medved sa sekirom na ramenu i podse\u0107a na hrabrost i snagu velikog ruskog kneza.<\/p>\n<p>Vremenom se, zbog uticaja Volge, kao saobra\u0107ajnice, grad razvio u prestoni grad nezavisne kne\u017eevine Jaroslavlj 1218. godine, ali su ga dve decenije kasnije Mongoli i Tatari potpuno uni\u0161tili. Ipak, grad je obnovljen i nastavio je da se razvija, da bi ve\u0107 u 16. veku postao drugi grad po veli\u010dini u Rusiji, a u narednom, 17. veku, (1612. god.), na kratko, postaje glavni grad Rusije. Razlog izme\u0161tanja prestonice u Jaroslavlj je spomenuta okupacija Moskve od strane Poljaka i Litvanaca.<\/p>\n<p>Dana\u0161nji oblik grad je dobio velikom urbanom reformom koju je sprovela carica Katarina II Velika 1763. godine. Tada je istorijsko jezgro grada (Slobodi) je gradsko sredi\u0161te rekonstruisano u formi besprekornog neoklasicisti\u010dkog urbanisti\u010dkog radijalnog plana, \u0161to je do tada i na zapadu bila urbanisti\u010dka retkost.<\/p>\n<p>Centar grada \u010dini nepravilni polukrug s radijalnim ulicama koje se \u0161ire iz ta\u010dke u kojoj se nalazi crkva Sv. Ilije Proroka iz 17. veka koju, po dolasku u Jaroslavlj obavezno pohodimo. Ve\u0107ina stambenih i javnih zgrada du\u017e \u0161irokih ulica i urbanih trgova imaju dva do tri sprata, a izme\u0111u njih se nalazi iznena\u0111uju\u0107e veliki broj crkava sa prepoznatljivim ruskim, lukovi\u010dastim, kupolama kao i velik broj manastira koji se ponose svojim znamenitim freskama iz 16. i 17. veka.<\/p>\n<p>Istorijsko gradsko jezgro je 2005. godine uvr\u0161teno na UNESCO-v popis svetske kulturne ba\u0161tine.<\/p>\n<p>U okviru kompleksa Spaso-Preobra\u017eenskog manastira se nalazi najstarija crkva u gradu, Hram svetog Spaistelja (Spaski), izgra\u0111en u periodu od 1506. do 1516. godine na mestu starije crkve te, ranije,\u00a0 paganskog hrama iz 12. veka.<\/p>\n<p>Ostale crkve su iz 17. veka i stilski pripadaju \u010duvenoj Jaroslavljskoj \u0161koli sakralnog graditeljstva za koju su karakteristi\u010dni zidovi izgra\u0111ene od crvene opeke, s ukrasima od svetlog kre\u010dnjaka.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3273 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/j-skola.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/j-skola.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/j-skola-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/j-skola-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/j-skola-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p>Crkve Sv. Nikole i Sv. Ilije Proroka u Jaroslavlju \u010duvene su po najlep\u0161im i najimpresivnijim freskama u \u010ditavom &#8222;Zlatnom ruskom prstenu&#8220;.<\/p>\n<p>Pored brojnih ruskih pravoslavnih crakva, tu su i jedna luteranska, po jedna d\u017eamija i sinagoga te jedna ruska staroverni\u010dka crkva. Ova poslednja nam je zanimljiva iz razloga \u0161to ne znamo o \u010demu je ta\u010dno re\u010d:<\/p>\n<p>Naime, Staroverci su pravoslavni Rusi koji nisu bili voljni da prihvate crkvene reforme koje je patrijarh Nikon uveo 1653. godine u Rusku pravoslavnu crkvu. Ovim reformama promenili su se mnogi obi\u010daji a praksa slu\u017eenja liturgije je izmenjena po uzoru na Gr\u010dku. Npr. do tada su se pravoslavni hri\u0161\u0107ani krstili sa dva spojena prsta, a ne sa tri. Deo ruskog naroda nije hteo da prihvati Patrijarhove reforme \u0161to je izazvalo crkveni raskol koji se smatra jednom od najve\u0107ih tragedija ruskog naroda.<\/p>\n<p>Manjinska, ortodoksna grupa prozvana je \u201estarovercima\u201c i bili su progonjeni od strane dr\u017eave, ubijani i mu\u010deni, zbog \u010dega su se mnogi povukli daleko u Sibirske zabiti ili u nenaseljenu deltu Dunava u kojima i danas \u017eive, a pojedine naseobine su ostale skrivene u \u0161umama i pustarama sve do 20. veka.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3274 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/jaroslavlj-rusija.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/jaroslavlj-rusija.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/jaroslavlj-rusija-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/jaroslavlj-rusija-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/jaroslavlj-rusija-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p>Staroverce su predvodili protopop Avakum i boljarka Teodosija Morozova. Zvani\u010dna Crkva ih je anatemisala, a anatemu skinula tek pre nekoliko decenija. Uistinu je interesantno da ovde, u Jaroslavlju, postoji njihova crkva!<\/p>\n<p>\u010cuveni ruski slikar, Vasilij Surikov &#8211; onaj po kojem na\u0161 brod nosi ime, naslikao je jednu od naj\u010duvenijih ruskih slika \u201eBoljarinu Morozovu\u201c, \u010diji original \u0107emo za nekoliko dana mo\u0107i i da vidimo, za vreme posete \u010duvenoj Tretjakovskoj galeriji u Moskvi. Monumentalno platno \u201eBoljarina Morozova\u201c rekonstrui\u0161e scenu kada staru kneginju Morozovu, vezanu u okove na zapre\u017enim sankama voze na spaljivanje (loma\u010du) zbog staroverstva i propagiranja paganskih obi\u010daja. Surikovljeva \u201eBoljarina Morozova\u201c spada me\u0111u deset naj\u010duvenijih ostvarenja ruskog slikarstva. Njenu va\u017enost u Rusiji poredimo sa Predi\u0107evom \u201eKosovkom Devojkom\u201c ili \u201eSeobom Srbalja\u201c Paje Jovanovi\u0107a u nas. Osim ekspresije kneginjinog lika, ova slika verno prikazuje srednjevekovnu Moskvu, arhitekturu i kostim toga doba.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3275 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/b-moroyova.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/b-moroyova.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/b-moroyova-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/b-moroyova-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/b-moroyova-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p><em><span class=\"hdark\" > Vasilij Surikov \u2013 Boljarina Morozova <\/span> <\/em><\/p>\n<p>Interesantno je jo\u0161 napomenuti slede\u0107e: Rusija je primila hri\u0161c\u0301anstvo za vreme kijevskog kneza Vladimira Velikog 988. godine, \u0161to zna\u010di da je to u\u010dinila posle Srbije.<\/p>\n<p>Vratimo se Jaroslavlju. Osim, pa\u017enje vrednim, crkvama i manastirima, grad se hvali i najstarijim pozori\u0161tem u Rusiji \u2013 Teatar Volkov datira iz 1750. godine.<\/p>\n<p>Iznimno je lepa i promenada &#8211; \u0161etali\u0161te pored Volge sa travnjacima, cvetnjacima, fontanama i spomenicima. Ovde \u0107emo se, tako\u0111e, zadr\u017eati neko vreme.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3276 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/promenada.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/promenada.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/promenada-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/promenada-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/promenada-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p><em><span class=\"hdark\" > Jaroslavlj &#8211; promenada <\/span> <\/em><\/p>\n<p>Kada bismo na\u0161u plovidbu nastavili nizvodno, slede\u0107a bi nas do\u010dekala \u010duvena Kostroma, a potom veli\u010danstveni Ni\u017enji Novgorod, \u010ceboksari, Kazanj, lepi Svija\u017esk, Sarapul, \u010cistopol, \u010cajkovskij i Perm, a verovatno bismo svratili i do Samare. Sve grad do grada, biser do bisera.<\/p>\n<p>Ipak, ne mo\u017ee se sve obi\u0107i odjedanput. Priznajem, iziskivalo bi to previ\u0161e vremena i novca, a proizvelo bi previ\u0161e utisaka koji bi se te\u0161ko \u201eprocesuirali\u201c. Ionako, poku\u0161aj da se utisci i do\u017eivljaji od Sankt Peterburga do Jaroslavlja zabele\u017ee na papiru odavno je prema\u0161io petnaestu kucanu stranicu teksta. Koliko bi ga tek bilo u slu\u010daju da nastavimo do Perma?! Ipak, ukoliko ste zainteresovani ili Vam je ovog trenutka sinula ta ideja, <em><u>linkom<\/u><\/em> Vas \u0161aljem\u00a0 na R-TOURS-ov aran\u017eman \u201e<a href=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/turisticki_aranzman\/krstarenje-volgom-juzna-tura\/\">Krstarenje \u2013 Ju\u017ena tura<\/a>\u201c kojim se krstarenje Volgom prakti\u010dno \u201enastavlja\u201c\u00a0 do Perma.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3277 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/grad.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/grad.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/grad-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/grad-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/grad-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p><em><span class=\"hdark\" > Jaroslavlj <\/span> <\/em><\/p>\n<p>A mi svoje putovanje nastavljamo dalje. Ukrcavamo se na na\u0161 brod i kre\u0107emo put Ugli\u010da i Moskve.<\/p>\n<p>Plovimo uzvodno, nazad do Ribinskog jezera, odakle \u0107emo, opet Volgom, ka Ugli\u010du. \u0160ta nas tamo \u010deka, sazna\u0107emo nakon prospavane no\u0107i tj. u pasusima koji slede.<\/p>\n<p>Od Ribinskog jezera, Ugli\u010d je udaljen otprilike isto kao i Jaroslavlj samo u drugom pravcu, jugo-zapadno a za ovaj put bi\u0107e nam neophodno oko 13 sati plovidbe. U Ugli\u010d pristi\u017eemo ujutro oko 08:00h.<\/p>\n<h1><strong><em>Ugli\u010d<\/em><\/strong><\/h1>\n<p>Od svih turisti\u010dkih atrakcija i istorijskih znamenitosti kojima Ugli\u010d obiluje, najve\u0107a je crkva sv. Dimitrija na krvi, a meni najve\u0107a impresija je lik i delo Ivana Groznog \u010diji \u017eivot i vladavina su umnogome vezani za ovaj grad.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3278 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/uglicka-crkva.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/uglicka-crkva.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/uglicka-crkva-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/uglicka-crkva-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/uglicka-crkva-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p><em><span class=\"hdark\" > Ugli\u010dki kremlj \u2013 crkva Sv. Dimitrija na krvi <\/span> <\/em><\/p>\n<p>Dok gledamo kupole Ugli\u010dkog kremlja, te\u0161ko je pojmiti, kakva tragedija se ovde dogodila krajem 16. veka. Bezdu\u0161nost i borba za vlast doveli su do velike tragedije i katastrofe koja je izazvana ubistvom carevi\u0107a Dimitrija, prestolonaslednika, najmla\u0111eg sina cara Ivana Groznog.<\/p>\n<p>Tog kobnog podneva, 15. marta 1591. godine, ovde u Ugli\u010du, uga\u0161ena je dinastija Rjurikovi\u010da, koja je vladala Rusijom tokom 7 vekova. Istovremeno, ovaj nemili doga\u0111aj smatra se po\u010detkom tragi\u010dnog perioda u istoriji Rusije, poznatim kao Vreme nevolja ili Doba smutnje.<\/p>\n<p>Da bismo bolje razumeli \u201eUgli\u010dke pri\u010de\u201c va\u017eno je da znamo \u201epozadinu\u201c tj. da se bolje upoznamo sa li\u010dno\u0161\u0107u cara Ivana Groznog.<\/p>\n<h1><strong><em>Ivan Grozni<\/em><\/strong><\/h1>\n<p>Ivan IV Vasiljevi\u010d Grozni bio je prvi car Rusije, koji je zemljom vladao od 1533. do 1584. godine. Bez sumnje, mo\u017eemo da ka\u017eemo da je Ivan Grozni najkontroverzniji ruski vladar u istoriji. Istorija se jo\u0161 uvek bori da doka\u017ee da li je bio surovi tiranin ili genijalni imperator. Op\u0161teprihva\u0107ena je teorija da je bio tiranin te da mu nadimak Grozni dolazi upravo odatle. Me\u0111utim, sasvim je mogu\u0107e da je sva pri\u010da o Groznom rezultat propagande. U narednim pasusima bli\u017ee \u0107emo se upoznati sa detaljima iz njegovog \u017eivota i vladavine i sagledati situaciju kroz dve \u201eprizme\u201c \u2013 pozitivnu i negativnu.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3279 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/ivan-grozni.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/ivan-grozni.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/ivan-grozni-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/ivan-grozni-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/ivan-grozni-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p>\u201eNe sudite o knjizi po koricama\u201c pa ni o \u010doveku po nadimku. Njegov nadimak \u201eGrozni\u201c nije adekvatno preveden na srpski ve\u0107 je doslovno prepisan iz ruskog a to zna\u010di da, kao mnoge druge ruske re\u010di, ima relativno druga\u010dije poimanje u na\u0161em jeziku. Bolji prevod bi bio \u201eIvan Stra\u0161ni\u201c. Iako ni ovako uobli\u010deno ime ne zvu\u010di \u201ebenigno\u201c, manje je \u201egrozan\u201c. Ivanov nadimak se, pak, na engleski prevodi kao \u201ethe Terrible\u201c \u0161to bi na na\u0161em jeziku ponajpre zba\u010dilo \u201eStravi\u010dno-u\u017easni\u201c.<\/p>\n<p>Prema kome je Ivan bio toliko grozan i u\u017easan ili, ko ga se toliko pla\u0161io da ga je nazvao takvim \u2013 narod, boljari ili neprijatelji? Bi\u0107e da su to ovi potonji i ovi pre njih. Naime, nepobitna je \u010dinjenica da su mnogi zapadni vladari tog vremena bili zna\u010dajno suroviji od Ivana Groznog.<\/p>\n<p>Sagledavaju\u0107i sa drugog aspekta, za vreme svoje vladavine, Ivan Grozni je zna\u010dajno pro\u0161irio teritoriju Rusije osvojiv\u0161i ogromna prostranstva, uklju\u010duju\u0107i Kazanj, Astrahan i Sibir, a poznat je i po uvo\u0111enju reformi i stvaranju sna\u017ene ruske dr\u017eave.<\/p>\n<p><em><span class=\"hdark\" > Ivan Grozni izri\u010de presudu opre\u010dniku <\/span> <\/em><\/p>\n<p>Dalo bi se zaklju\u010diti da nije imao sre\u0107e u privatnom \u017eivotu \u0161to mu je izazivalo frustracije i odvelo ga u potpunu ludost. Naime, Ivan je bio dugo i\u0161\u010dekivani sin ve\u0107 ostarelog velikog kneza Vasilija III. Otac mu je umro kada je Ivan imao svega tri godine, pa je, sticajem tih okolnosti, ve\u0107 kao malo dete postao veliki knez Moskve. Na po\u010detku je, po \u017eelji pokojnog oca, njegova majka, Jelena Glinska, kao regent, uspe\u0161no upravljala imperijom. Sprovodila je finansijske reforme, spre\u010davala dr\u017eavne udare, sklopila mir sa Litvanijom\u2026 Me\u0111utim, nakon pet godina umire pod nerazja\u0161njenim okolnostima (verovatno je bila otrovana), a mali Ivan ostao je sam da posmatra kako se grupe boljara, naro\u010dito oni iz dinastija \u0160ujski i Belski, bore za njenu regentsku poziciju i mo\u0107 koju ona donosi. U Ivanu se rodila sumnja da su upravo oni krivi za smrt njegove majke. Ivan je u javnosti tretiran s po\u0161tovanjem, ali, u stvarnosti je \u017eiveo vrlo zapostavljen. Odrastao je bivaju\u0107i sve usamljeniji, trpe\u0107i poni\u017eenja kojima su ga podvrgavali njegovi mo\u0107ni regenti. Veruje se da njegovo tragi\u010dno detinjstvo ima implikacije na mr\u017enju i progoniteljsko-ubila\u010dki stav prema boljarima koje je kasnije ispoljavao.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3280 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/izricanje-presude.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/izricanje-presude.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/izricanje-presude-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/izricanje-presude-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/izricanje-presude-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p>Krajem 1546. godine, vode\u0107i dr\u017eavni i crkveni krugovi zaklju\u010dili su da je vreme za ukidanje regentstva te da Ivan IV treba da bude progla\u0161en za cara Rusije. Zajedno sa carskom krunom, Ivan je trebao da izabere jednu od hiljadu k\u0107eri iz boljarskih porodica za svoju budu\u0107u suprugu. Njegov izbor je pao na voljenu Anastasiju Romanovnu, \u0107erku Romana, praoca dinastije Romanov.<\/p>\n<p>Sledi zlatno doba Ivanove vladavine. Provodio je reforme, modernizovao i centralizovao dr\u017eavno ure\u0111enje, sabrao prvi ruski parlament. Menjao je zakone, oformio elitnu vojsku i uveo lokalne samouprave u seoskim oblastima. Doprineo je razvoju \u0161tamparije u Moskvi, otvorio je puteve Rusije ka Evropi\u2026 Pokorio je tatarsku silu koja je konstantno harala severoistokom Rusije\u2026<\/p>\n<p>Nastojao je da od Rusije stvori dr\u017eavu sposobnu za nezaustavljive vojne pohode kojima je Rusija po\u010dela da se \u0161iri ka Sibiru, pripajaju\u0107i sebi islamske narode, te tako postaju\u0107i multi-etni\u010dka i multi-religiozna dr\u017eava.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3281 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/BLAGO-CARA-IVANA-GROZNOG.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/BLAGO-CARA-IVANA-GROZNOG.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/BLAGO-CARA-IVANA-GROZNOG-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/BLAGO-CARA-IVANA-GROZNOG-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/BLAGO-CARA-IVANA-GROZNOG-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p><em><span class=\"hdark\" > Aleksandar Litov\u010denko \u2013 Ivan Grozni pokazuje svoje blago <\/span> <\/em><\/p>\n<p>Me\u0111utim, zanesenost tim uspesima, mladog i poletnog cara Ivana uvaljuje u objavu rata protiv Litvanije 1558. godine kako bi Rusija dobila izlaz na Balti\u010dko more. Ba\u0161 tada, kao da je sve ponovo krenulo po zlu. Ivana izdaje njegov najva\u017eniji general, koji prelazi na stranu Litvanaca i Poljaka \u010dije trupe \u0107e ubudu\u0107e predvoditi protiv Moskve. Vest o veleizdaji je slomila cara koji je svojim odlukama srljao dalje u propast.<\/p>\n<p>Njegov porodi\u010dni \u017eivot je jo\u0161 ranije bio o\u010dajan, a sada se pretvara u potpunu katastrofu od koje on jedva zadr\u017eava svoju psihi\u010dku stabilnost.<\/p>\n<p>Njegovog sina i prestolonaslednika Dimitrija starijeg ubila je, u drugoj godini \u017eivota, dadilja u navodnom nesre\u0107nom slu\u010daju.<\/p>\n<p>Sam Car je 1553. prele\u017eao opasnu bolest od koje umalo nije umro. Na samrtnoj postelji tra\u017eio je od boljara da se zakunu na vernost njegovom sinu \u0161to su ovi odbili o\u010dekuju\u0107i njegovu smrt. U o\u010dima kasnije oporavljenog cara oni, redom svi, bejahu krivi za veleizdaju.<\/p>\n<p>Umire i njegova voljena supruga Anastasija, tako\u0111e pod \u010dudnim okolnostima (savremenim metodama je utvr\u0111eno da je zaista bila otrovana), a Ivan za njenu smrt opet optu\u017euje boljare. Nekoliko njih je potom pogubio.<\/p>\n<p>Ivanov gluvonemi brat Jurij tako\u0111e umire 1560. godine u 27 godini \u017eivota \u0161to kod cara izaziva nove sumnje.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3282 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/zaprega-u-uglicu.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/zaprega-u-uglicu.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/zaprega-u-uglicu-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/zaprega-u-uglicu-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/zaprega-u-uglicu-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p><em><span class=\"hdark\" > Konstantin Juon &#8211; \u00a0Zaprega u Ugli\u010du <\/span> <\/em><\/p>\n<p>Zbog takvog razvoja doga\u0111aja, u zimu 1564. godine Ivan napu\u0161ta Moskvu. Odlazi u manastir u mestu Gorici, izjaviv\u0161i da \u017eeli da abdicira tj. da se povu\u010de sa prestola ali, obzirom da je uvek bio na strani obi\u010dnih i siroma\u0161nih ljudi, narod i parlament ga preklinju da se vrati. Nakon dugih pregovora, Ivan pristaje da ponovo rukovodi carstvom, ali pod uslovom da mu se da apsolutna mo\u0107 te da mo\u017ee da kazni svakog za koga je verovao da mu na neki na\u010din nije odan. Ovim \u010dinom, Ivan prakti\u010dno i logi\u010dno postaje diktator.<\/p>\n<p>Po\u010dinje ruska \u201ese\u010da knezova\u201c ili progon boljara. Savremena istorija ovaj period vladavine cara Ivana IV opisuje kao \u201evladavinu u\u017easa\u201c. Najzad, sti\u010de nadimak &#8211; Grozni.<\/p>\n<p>U Moskvi su bila organizovana su\u0111enja posle kojih su \u017ertve klane, davljene ili kuvane. Neki od njegovih podanika su skon\u010dali u\u017easnom smr\u0107u: jednom su kidali komad po komad tela, a rizni\u010dar je nasmrt skuvan u kotlu.<\/p>\n<p>U Manastir u Goriciju se vra\u0107a, ali ovog puta ne kao pokajnik, ve\u0107 kao siled\u017eija, pretvoriv\u0161i ga u harem, gde se odavao razvratu, orgijama i pijanstvima.<\/p>\n<p>Kad je saznao da Veliki Novgorod planira progla\u0161enje nezavisnosti i, verovatno pripajanje Poljskoj, vojska Ivana Groznog je u zimu 1569\/1570. upala u grad pod izgovorom da se spre\u010di mogu\u0107a izdaja. U doga\u0111aju koji je postao poznat kao Novgorodski pogrom, vojska Ivana Groznog je tokom \u0161est nedelja terorisala i poru\u0161ila grad, sva crkvena, manastirska i trgova\u010dka imovina je zaplenjena, a pobijeno je vi\u0161e hiljada stanovnika (prema procenama oko 27.000 od ukupno 35.000, a neki izvori navode cifru od \u010dak 50.000 stradalih) od kojih je ve\u0107ina ba\u010dena u napola zale\u0111enu reku. Gradskog poglavara je svirepo kaznio tako \u0161to ga je za\u0161io u medve\u0111u ko\u017eu, a zatim ga je \u010dopor gladnih pasa gonio do smrti.<\/p>\n<p>Bra\u010dni \u017eivot nakon smrti carice Anastasije mu je, ka\u017eu, bio izuzetno buran i kolebljiv. O\u017eenio se lepoticom Marijom, ali se brzo umorio od njene nepismenosti i nevaspitanosti. Kada je ona umrla, a po carevom mi\u0161ljenju otrovali su je boljari, ven\u010dao se s Marfom Sobakinom koju je car izabrao izme\u0111u 12 ponu\u0111enih \u201ekandidatkinja\u201c, ali i ona je misteriozno umrla i to svega dve nedelje nakon ven\u010danja. Car je za njenu smrt, naravno, optu\u017eio boljare. Careva \u010detvrta \u017eena je bila Ana Koltovska, a kad mu je i ona dosadila, otpremio ju je u manastir i silom zamona\u0161io.<\/p>\n<p>Naredna carica bila je Ana Vasil\u010dikova kojom se car o\u017eenio 1575. godine, ali bez blagoslova crkve. Me\u0111utim, i ona je ubrzo nestala. Govori se da ju je ubio sam car.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3283 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/vasilisi.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/vasilisi.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/vasilisi-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/vasilisi-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/vasilisi-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p><em><span class=\"hdark\" > Grigorij Sedov \u2013 Ivan Grozni se divi lepoti svoje neveste Vasilise <\/span> <\/em><\/p>\n<p>Sledi udovica Vasilisa Melentijeva koja se drznula u preljubu, i to s boljarom Devletevim kojeg je car, kad je to saznao, nabio na kolac pod njenim prozorom, a nju potom poslao u manastir.<\/p>\n<p>Sedma nevesta, izvesna Marija, je tokom prve bra\u010dne no\u0107i bila razotkrivena &#8211; nije bila devica, a gnevni car ju je zadavio narednog dana. Osma, i poslednja carica, bila je Marija Fedorovna Nagaja koja je nad\u017eivela cara. Rodila mu je sina Dimitrija, ali je i ona neslavno zavr\u0161ila. Sazna\u0107ete kasnije kako.<\/p>\n<p>Katastrofe se nastavljaju u carevom privatnom \u017eivotu. Udario je svoju trudnu snaju Jelenu jer se, navodno, \u0161etala po palati nedostojno odevena. Silina udarca je izazvala poba\u010daj, a potom se sukobio sa sinom Ivanom, koji mu se suprotstavio brane\u0107i svoju suprugu. Ubio ga je udarcem \u017eezlom (kraljevskim \u0161tapom) po glavi. Ovaj jezivi doga\u0111aj ovekove\u010den je i savr\u0161eno realisti\u010dno prikazan na platnu \u010duvenog ruskog slikara Ilje Rjepina. Zapamtite ime ovog umetnika i ovu sliku pa je, tako\u0111e, kao i \u201eBoljarinju Morozovu\u201c, potra\u017eite u Tretjakovskoj galeriji u Moskvi.\u00a0 Umetnost daje potpuno novu dimenziju ovom putovanju.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3284 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/vasilisa-sesta.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/vasilisa-sesta.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/vasilisa-sesta-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/vasilisa-sesta-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/vasilisa-sesta-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p><em><span class=\"hdark\" > Vasilisa Melentijeva \u2013 \u0161esta \u017eena Ivana Groznog <\/span> <\/em><\/p>\n<p>Predanja u prilog monstruoznosti Ivana Groznog govore i kako je naredio da se iskopaju o\u010di arhitekti Postniku Jakovljevu koji je izgradio \u010duvenu katedralu Svetog Vasilija na Crvenom trgu u Moskvi. Ovaj hram se Groznom toliko dopao da je odlu\u010dio da oslepi Jakovljeva kako nikada i nigde vi\u0161e ne bi napravio zdanje takve lepote.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3285 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/ivan-ubija-sina.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/ivan-ubija-sina.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/ivan-ubija-sina-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/ivan-ubija-sina-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/ivan-ubija-sina-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p><em><span class=\"hdark\" > Ilja Rjepin \u2013 Car Ivan Grozni ubija sina Ivana <\/span> <\/em><\/p>\n<p>Poslednje godine \u017eivota Ivan Grozni nao\u010digled svima propada i izgleda kao da ima bar dvadeset godina vi\u0161e. Bez obzira na sve on o\u010dajni\u010dki i po svaku cenu poku\u0161ava da dobije jo\u0161 jednog sina znaju\u0107i da sudbina njegove dinastije visi o tankoj niti. Jedan od tih poku\u0161aja se dogodio navodno 1584. kada ga Bogdan Belski i Boris Godunov spre\u010davaju da siluje \u017eenu (i Godunovljevu sestru) svog nesposobnog sina Fjodora I.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3286 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/templejt-za-sliku.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/templejt-za-sliku.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/templejt-za-sliku-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/templejt-za-sliku-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/templejt-za-sliku-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p><em><span class=\"hdark\" > Vja\u010deslav Grigorijevski \u0160varc \u2013 Ivan Grozni na samrtnoj postelji svog sina <\/span><\/em><\/p>\n<p>Poku\u0161aji cara da dobije drugog sina su najzad uspeli po\u0161to mu je sedma \u017eena po redu, Marija Nagaja, 1582. godine rodila sina Dimitrija &#8211; de\u010daka sa po\u010detka ove pri\u010de o Ugli\u010du i Groznom.<\/p>\n<p>Bolovao je od ne\u010dega \u0161to je opisano kao rastvaranje krvi i krvarenje utrobe, telo mu se nadulo, ko\u017ea mu se lju\u0161tila i stra\u0161no je zaudarao. Car je umro od posledica trovanja dok je igrao \u0161ah s Bogdanom Belskim 28. marta 1584. godine.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3287 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/grozni3.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/grozni3.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/grozni3-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/grozni3-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/grozni3-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p><em>\u00a0<span class=\"hdark\" > Mihail Petrovi\u010d Klodt \u2013 Ivan Grozni i du\u0161e njegovih \u017ertava <\/span> <\/em><\/p>\n<p>Nakon Careve smrti, presto je nasledio njegov i Anastasijin nesposobni 27-godi\u0161nji sin Fjodor I Ivanovi\u010d. Fjodor je bio pobo\u017ean, slaba\u0161an i bole\u017eljiv \u010dovek, kome nije stalo do vlasti. Neki \u010dak ka\u017eu i da je bio du\u0161evno zaostao. \u0160tavi\u0161e, umesto njega, zemljom je upravljao regent &#8211; niko drugi do boljar Boris Fjodorovi\u010d Godunov, brat careve supruge. Car Fjodor nije imao potomstvo, ali je imao mla\u0111eg brata po ocu, Dimitrija, koji je boljaru Godunovu bio jedina prepreka na putu ka tronu.<\/p>\n<p>Car Fjodor je umro 1598. godine, a Godunov je nastavio sa regentstvom u ime carevi\u0107a Dimitrija koji je, uistinu, s uglednom pratnjom od \u010dak 4 hiljade ljudi, bio prognan u Ugli\u010d, na imanje koje je de\u010dak dobio kao ro\u0111endanski poklon od svog oca Groznog.<\/p>\n<p>Ugli\u010dkim posedom je upravljao namesnik Borisa Godunova. Hronike savremenika bele\u017ee da je carsko dete, nalik na oca, bilo surovo te da je de\u010dak voleo da mu\u010di \u017eivotinje i ljude.<\/p>\n<p>15. marta 1591. godine osmogodi\u0161nji carevi\u0107 Dimitrij na\u0111en je mrtav sa prese\u010denim grkljanom. Dimitrija je prona\u0161la majka Marija, a njena vika i kuknjava je okupila mnogo sveta. Razjarena masa je po\u010dela da ru\u0161i sve oko sebe. Tog kobnog dana prolivena je krv ne samo carevi\u0107a Dmitrija ve\u0107 su stradali i namesnici Borisa Godunova. Razbesneli narod ih je doslovno rastrgao na komade.<\/p>\n<p>Godunov je u Ugli\u010d poslao vojsku da uspostavi red. Zvani\u010dni izve\u0161taj o nemilom ugli\u010dkom doga\u0111aju navodi da je carevi\u0107 sam pao na no\u017e dok se igrao orasima, a usled napada epilepsije. Carica Marija je optu\u017eena za mete\u017e i silom zamona\u0161ena. Inicijatori nereda su pogubljeni, a ostali u\u010desnici proterani u Sibir. Postoji \u010dak i legenda koja pripoveda o \u201ezvonu sa i\u0161\u010dupanim jezikom\u201c. U pitanju je zvono jedne crkve ugli\u010dkog kremlja koje je, zvone\u0107i na uzbunu zbog smrti carevi\u0107a, i pozivaju\u0107i na ka\u017enjavanje zlo\u010dinaca, bilo progla\u0161eno krivim te ka\u017enjeno. Osu\u0111eno je na ve\u010dnu ti\u0161inu tako \u0161to su mu otkinuli klatno (\u201ei\u0161\u010dupali jezik\u201c), te prognali u Sibir. Stanovnici Ugli\u010da, koji su zajedno s zvonom bili proterani, morali su da ga odvuku sa sobom u daleki Tobolsk koji je preko 2.000 km udaljen od Ugli\u010da.<\/p>\n<p>Mesto pogibije carevi\u0107a Dimitrija danas je simbol Ugli\u010da. Na tom mestu nalazi se velelepna crkva Sv. Dimitrija na krvi. Ova crkva je podignuta na mestu starije oronule drvene crkve iz 1692. godine, a prethodna, pak, na mestu kapele koju su spalili Litvanci i Poljaci. Crkva je projektovana u sve\u010danom, \u017eivopisnom stilu moskovskih hramova. Od samog po\u010detka Crkva carevi\u0107a Dimitrija imala je status spomenika i u njoj se nije slu\u017eila liturgija.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3288 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/uglic-crkva-sv-dimitrija.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/uglic-crkva-sv-dimitrija.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/uglic-crkva-sv-dimitrija-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/uglic-crkva-sv-dimitrija-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/uglic-crkva-sv-dimitrija-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p><em><span class=\"hdark\" > Ugli\u010d \u2013 Crkva sv. Dimitrija na krvi <\/span> <\/em><\/p>\n<p>Prostorno i arhitektonski, crkva podse\u0107a na brod. Kubusni dvospratni centralni deo crkve je sa zvonikom povezan pravougaonom konstrukcijom. Ovakva konfiguracija je svojevrsna arhitektonska metafora: crkva predstavlja brod koji plovi po moru \u017eivota na kojem vrebaju razne opasnosti.<\/p>\n<p>Crkvu krasi pet skladnih kupola i dva nivoa. Donji nivo posve\u0107en je <a href=\"http:\/\/www.bronzic.com\/dan-svetog-arhangela-mihaila-i-ono-sto-ne-znamo-o-njemu\/\">Sv. arhan\u0111elu Mihajlu<\/a>, a gornji carevi\u0107u Dimitriju. U \u017eivopisu ovog hrama naro\u010dito se izdvaja freska \u201eUbistvo carevi\u0107a Dimitrija\u201c koja se nalazi na zapadnom zidu crkve. Dramati\u010dno i sa mnogo detalja, u posebnim kompozicijskim celinama, na fresci su opisani \u017eivot i smrt mladog carevi\u0107a prema legendi koju je i Pu\u0161kin opisao u svojoj drami \u201eBoris Godunov\u201c: Carevi\u0107 izlazi iz palate, gine, zvono zvoni za uzbunu, gra\u0111ani ka\u017enjavaju du\u0161mane, Dimitrijevi posmrtni ostaci se prenose u Moskvu.<\/p>\n<p>Neobi\u010dan eksponat u crkvi je i \u0107ivot, u kojem su 15 godina posle ubistva prona\u0111ene mo\u0161ti carevi\u0107a, ve\u0107 kanonizovanog, te bile prenete u Moskvu. Na zvoniku crkve se nalazi ono \u201eprognano zvono\u201c tj. njegova kopija. Naime, prognano zvono je uni\u0161teno u po\u017earu 1677., ali je u znak se\u0107anja na ovu legendu u 18. veku izliven njegov duplikat. Krajem 19. veka zvono je preneto u muzej Tobolska, a nakon stogodi\u0161njeg izgnanstva, zvono je rehabilitovano tj. progla\u0161eno nevinim i vra\u0107eno u Ugli\u010d te postavljeno ovde, u zvonik crkve Sv. Dimitrija na krvi.<\/p>\n<p>Ruska vlada predlo\u017eila je 2001. da se crkva Sv. carevi\u0107a Dimitrija na krvi uvrsti u Listu svetske ba\u0161tine UNESCO-a.<\/p>\n<p>Osim ove crkve, Ugli\u010d krasi i velelepna Spaso-preobra\u017eenska crkva koja se nalazi u blizini crkve carevi\u0107a Dimitrija. Ovde se, tako\u0111e, nalazi i dvorac carevi\u0107a Dimitrija koji je i najstarija zgrada u gradu.<\/p>\n<p>Ugli\u010d je va\u017ean deo tzv. Zlatnog ruskog prstena koji je, prakti\u010dno, nezamisliv bez njega.<\/p>\n<p>Cene u Ugli\u010du su mnogo ni\u017ee od moskovskih pa mo\u017eda nije lo\u0161a ideja da ovde kupite suvenire, pre svega \u010duvene ugli\u010dke matro\u0161ke (babu\u0161ke), a od lokalnih specijaliteta za preporuku je, ka\u017eu rusi, \u010duveni ugli\u010dki sir.<\/p>\n<p>Da bismo isplovili iz Ugli\u010da, moramo da pro\u0111emo kroz jo\u0161 jednu brodsku prevodnicu koja se nalazi odmah ovde, u samom gradu.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3289 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/uglic-katedrala.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/uglic-katedrala.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/uglic-katedrala-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/uglic-katedrala-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/uglic-katedrala-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p><em><span class=\"hdark\" > Ugli\u010d \u2013 Spaso-preobra\u017eenska crkva <\/span> <\/em><\/p>\n<p>Na brodu nas o\u010dekuje gala kapetanska ve\u010dera, a potom odlazak na po\u010dinak. Valja nam se dobro naspavati jer ve\u0107 sutra, o\u010dekuje nas Velika Moskva za koju \u0107e nam trebati dosta energije.<\/p>\n<p>Za one znati\u017eeljne i neumorne, skre\u0107em pa\u017enju na jednu naro\u010ditu atrakciju, ranije spomenuti toranj na Volgi kod grada Kaljazina. Naime, ovaj grad je potopljen po Staljinovom nare\u0111enju 1939. godine kako bi se formiralo ve\u0161ta\u010dko jezero. Jedini svedok starog Kaljazina je neoklasicisti\u010dki toranj Katedrale Svetog Nikole, poznatiji kao \u201cPotopljeni zvonik\u201d. U ovom zvoniku se odr\u017eava slu\u017eba nekoliko puta godi\u0161nje.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3290 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/radioteleskop.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/radioteleskop.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/radioteleskop-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/radioteleskop-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/radioteleskop-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p><em><span class=\"hdark\" > Kaljazin \u2013 potopljeni toranj na Volgi. U pozadini \u2013 radio-teleskop <\/span> <\/em><\/p>\n<p>Na istom mestu, samo ne\u0161to dalje od obale, nalazi se jo\u0161 jedna vizuelna atrakcija koja li\u010di na d\u017einovsku satelitsku antenu ako ne i na sam vanzemaljski svemirski brod, a u pitanju je kolosalni radio teleskop koji se nalazi u okviru Kaljazinske radio-astronomske opservatorije Ruskog astro-svemirskog centra. Ovaj, Kaljazinski radio-teleskop spada me\u0111u najve\u0107e u svetu sa radijusom antene od 64 m.<\/p>\n<h1><strong><em>Plovidba ka Moskvi<\/em><\/strong><\/h1>\n<p>No\u0107 koja je pala negde iza Kaljazina uspavala nas je, te nismo videli gradove Kimri i Dubna kroz koje smo prolazili. Na\u0161 vodi\u010d nam re\u010de da nismo mnogo propustili. Be\u0161e tu, u samoj Dubni jo\u0161 jedna, ko zna koja po redu brodska prevodnica nakon koje je na\u0161 brod napustio znamenitu Volgu i uplovio u Moskovski kanal koji nas sada vodi put Moskve. U praskozorje, dok se sunce ra\u0111a na istoku, posmatram sva ta prostranstva. Misli omete tek po koji mimoilazak sa nekom bar\u017eom ili zvuk voza koji tutnji u suprotnom pravcu, prugom paralelnom sa kanalom. Ovaj kanal <em>(\u0440\u0443\u0441. \u041a\u0430\u043d\u0430\u043b \u0438\u043c\u0435\u043d\u0438 \u041c\u043e\u0441\u043a\u0432\u044b)<\/em> spaja Volgu sa rekom Moskvom.<\/p>\n<p>Kanal se nalazi u Moskovskoj i Tverskoj oblasti. Po\u010dinje uzvodno od brane ve\u0161ta\u010dkog jezera Ivankovo kod Dubne, a spaja se s Moskvom na 191-om kilometru od njenog estuara u Tu\u0161inu. Zahvaljuju\u0107i ovom kanalu, Moskva ima vodni put do \u010dak pet mora: Belog, Balti\u010dkog, Kaspijskog, Azovskog i Crnog. Stoga i ne \u010dudi \u0161to rusku prestonicu, usred kontinentalnog evropskog dela zemlje katkad nazivaju i \u201elukom pet mora\u201c <em>(rus. \u043f\u043e\u0440\u0442 \u043f\u044f\u0442\u0438 \u043c\u043e\u0440\u0435\u0439).<\/em><\/p>\n<p>Ovaj kanal su na te\u0161kim mukama izgradili gula\u0161ki zatvorenici za vreme Staljinove vlasti. Bili su to, kako kriminalci tako i politi\u010dki zatvorenici koji su \u010desto osu\u0111ivani i po pojednostavljenim procedurama, poput tzv. NKVD trojki i drugih instrumenata vansudskog ka\u017enjavanja iz sovjetskog perioda. Gulag <em>(rus. \u0413\u0423\u041b\u0430\u0433)<\/em> je onda\u0161nja vladina agencija koja je upravljala sovjetskim sistemom logora za prinudni rad priznata kao glavni instrument politi\u010dke represije u Sovjetskom Savezu.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3291 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/brodska-prevodnica.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/brodska-prevodnica.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/brodska-prevodnica-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/brodska-prevodnica-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/brodska-prevodnica-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p><em><span class=\"hdark\" > Moskovski kanal \u2013 brodska prevodnica <\/span> <\/em><\/p>\n<p>GULag je skra\u0107enica od <em>Glavna uprava za logore i kolonije popravnog rada<\/em> <em>(rus. \u0413\u043b\u0430\u0301\u0432\u043d\u043e\u0435 \u0443\u043f\u0440\u0430\u0432\u043b\u0435\u0301\u043d\u0438\u0435 \u0438\u0441\u043f\u0440\u0430\u0432\u0438\u0301\u0442\u0435\u043b\u044c\u043d\u043e-\u0442\u0440\u0443\u0434\u043e\u0432\u044b\u0301\u0445 \u043b\u0430\u0433\u0435\u0440\u0435\u0301\u0439 \u0438 \u043a\u043e\u043b\u043e\u0301\u043d\u0438\u0439) NKVD-a<\/em>. Osnovan je 1930. a ukinut 1960. godine. Vremenom je, po metonimiji, izraz \u201egulag\u201c po\u010deo da se koristi za celokupan sistem kaznenog rada u SSSR-u.<\/p>\n<p>Plovimo kroz raznolike krajolike. Tu i tamo, pro\u0111emo pored kog gradi\u0107a, a najve\u0107i na koji nai\u0111osmo be\u0161e Dmitrov. Sledi Moskva!<\/p>\n<p>Uzbu\u0111enje raste kako se pribli\u017eavamo. Kada se Moskovski kanal pridru\u017ei Ik\u0161inskom jezeru, a obale postanu razu\u0111ene, jasno je da se na\u0161e krstarenje polako privodi kraju. U nekom momentu na\u0107i\u0107emo se nadomak moskovskog glavnog aerodroma \u0160eremetjevo sa kog \u0107emo nazad u Beograd ali, sre\u0107om, ne odmah ve\u0107 za dva dana po\u0161to obi\u0111emo Moskvu. Brod \u0107e se usidriti na Severnom Moskovskom pristani\u0161tu <em>(rus. \u0421\u0435\u0432\u0435\u0440\u043d\u044b\u0439 \u0440\u0435\u0447\u043d\u043e\u0439 \u0432\u043e\u043a\u0437\u0430\u043b<\/em>) gde \u0107e nam biti baza i odakle \u0107emo odlaziti u razgledanja gradskih znamenitosti.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3292 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/pristaniste-u-moskvi.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/pristaniste-u-moskvi.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/pristaniste-u-moskvi-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/pristaniste-u-moskvi-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/pristaniste-u-moskvi-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p><em><span class=\"hdark\" > Severno re\u010dno pristani\u0161te u Moskvi <\/span> <\/em><\/p>\n<p>Mnogi su na ovo putovanje krenuli raduju\u0107i se Moskvi i Sankt Peterburgu kao glavnim odredi\u0161tima putovanja. Istina, i jeste tako, ali, na\u017ealost, u ovom tekstu Moskva \u0107e, kao \u0161to je i Sankt Peterburg na po\u010detku, biti marginalizovana. Razlog tome je \u0161to ovaj \u010dlanak ima za cilj da do\u010dara krstarenje izme\u0111u \u201estarta\u201c i \u201ecilja\u201c, a ne njih same.<\/p>\n<p>Mnogi su planirali aktivan odmor U Sankt Peterburgu i Moskvi, a pasivan na brodu, zami\u0161ljaju\u0107i plandovanje na palubi, dru\u017eenje i zabavu na brodu. Dakako, svega ovoga ne nedostaje, ali, svako je ostao zate\u010den lepotama usputnih destinacija na koje prilikom planiranja puta nije \u201era\u010dunao\u201c. Mnogi su mi tokom putovanja priznali da se umalo nisu odlu\u010dili za avionski aran\u017eman (Moskva i Sankt Peterburg), smatraju\u0107i da na krstarenju nema ni\u0161ta vredno pa\u017enje, \u201eizgubljenog\u201c vremena i razlike u ceni. Ve\u0107 u Mandrogiju ili na Ki\u017eiju su, ka\u017eu, znali da nisu doneli pogre\u0161nu odluku.<\/p>\n<h1><strong><em>Moskva<\/em><\/strong><\/h1>\n<p>Program na\u0161eg putovanja podrazumeva panoramsko razgledanje Moskve autobusom, u pratnji vodi\u010da na na\u0161em jeziku. Ovo je lepo iskustvo i odli\u010dna prilika da sagledate ceo grad (ono najva\u017enije) za kratko vreme obzirom da ga nemate mnogo. Iako program ove ekskurzije ne podrazumeva ulaske u objekte, iskustvo je nezaboravno.<\/p>\n<p><em>\u00a0<\/em><\/p>\n<p>Ima\u0107ete priliku da vidite Tversku ulicu, Crveni trg, Mauzolej Lenjina, crkvu Vasilija Bla\u017eenog, robnu ku\u0107u GUM, Istorijski muzej, Bolj\u0161oj teatar, Univerzitet Lomonosov, Novodevi\u010dji manastir i fantasti\u010dnu panoramu grada koja se pru\u017ea sa Vorobjovih brda.<\/p>\n<p>Fakultativni program podrazumeva obilazak Kremlja i Oru\u017eane palate. Ova ekskurzija nije uklju\u010dena u cenu ali, nismo za\u017ealili za pla\u0107enih 56 EUR. Ipak, do\u0107i u Moskvu, a ne obi\u0107i Kremlj je isto \u0161to i oti\u0107i u Pariz, a ne videti Ajfelovu kulu. Pritom, ulaz u Kremlj se svakako napla\u0107uje, a samostalan odlazak bi podrazumevao tek samo razgledanje bez pratnje i uputstava vodi\u010da. Oru\u017eana palata je, naizgled, samo jo\u0161 jedna od palata Kremlja, ali unutra je prava riznica bogatstva i impresija. U njoj se \u010duvaju retke kolekcije starog oru\u017eja i druge carske dragocenosti od zlata, srebra i dragog kamenja, carska ode\u0107a, a originalne, preki\u0107ene carske ko\u010dije deluju nadrealno i bajkovito.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3293 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/oruyana-palata.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/oruyana-palata.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/oruyana-palata-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/oruyana-palata-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/oruyana-palata-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p><em><span class=\"hdark\" > Kremlj \u2013 Oru\u017eana palata <\/span> <\/em><\/p>\n<p>Vi\u0161e o Moskvi i njenim znamenitostima satnajte ovde\u00a0 <a href=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/moskva-znamenitosti\/\">http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/moskva-znamenitosti\/<\/a><\/p>\n<p>Nakon obilaska grada sledi povratak u pristani\u0161te, ve\u010dera na brodu i no\u0107enje.<\/p>\n<p>Narednog dana, nakon doru\u010dka, imali smo mogu\u0107nost samostalnog organizovanja svog vremena a moja preporuka je da OBAVEZNO posetite Tretjakovsku galeriju. \u010cak i ako niste ljubitelj umetnosti i ne znate ni\u0161ta o ruskom slikarstvu, vredi izdvojiti 30 EUR i ne\u0161to vremena te obogatiti sebe novim znanjima i iskustvima. \u010cinjenica je da, kada je slikarstvo u pitanju, ruski realisti Ivan \u0160i\u0161kin, Isak Levitan, Viktor Vasnjecov i Ilja Rjepin nimalo ne zaostaju, naprotiv, za svojim italijanskim kolegama i uzorima \u010dija dela, da smo npr. u Firenci, zasigurno ne bismo zaobi\u0161li.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3294 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/car-top.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/car-top.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/car-top-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/car-top-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/car-top-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p><em><span class=\"hdark\" > Kremlj \u2013 Car top <\/span> <\/em><\/p>\n<p>Eh ta Moskva! \u0160ta bismo sve mogli jo\u0161 videti u njoj\u2026 Ne\u0161to neka ostane i za neki naredni \u010dlanak.<\/p>\n<p>Skre\u0107em Vam pa\u017enju jo\u0161 na \u010duveni Moskovski metro ali, njega razgledajte no\u0107u. Nikako danju, iz razloga \u0161to vam dnevno svetlo treba za spolja\u0161njost (savet iskusnog fotografa), a u metrou je svetlo, ionako, ve\u0161ta\u010dko u svako doba, a pritom \u0107ete izbe\u0107i dnevne gu\u017eve ili, ne daj Bo\u017ee, \u0161pic kada stanice deluju haoti\u010dno, a ne monumentalno.<\/p>\n<p>Naredni, jedanaesti dan na\u0161eg veli\u010danstvenog putovanja valja iskoristiti za sve \u0161to nismo stigli da obi\u0111emo, a mora se, a valja nam i pakovati kofere. Na\u0161 lepi Beograd nas o\u010dekuje oko 23:00h po na\u0161em vremenu. Upozoravam, nakon Moskve i Peterburga, deluje tako mali, ljubak i u\u0161u\u0161kan. Kao da smo se vratili u rodno selo nakon posete velegradu.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1419\" height=\"953\" class=\"alignnone size-full wp-image-3295 imgborder\" src=\"http:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/hram-vasilija-blazenog.jpg\" alt=\"\" srcset=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/hram-vasilija-blazenog.jpg 1419w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/hram-vasilija-blazenog-300x201.jpg 300w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/hram-vasilija-blazenog-768x516.jpg 768w, https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/hram-vasilija-blazenog-1024x688.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1419px) 100vw, 1419px\" \/><\/p>\n<p><em><span class=\"hdark\" > Crveni trg \u2013 Hram sv. Vasilija Bla\u017eenog <\/span> <\/em><\/p>\n<p><em>To je sve, za sada! <\/em><\/p>\n<p>Ako je potrebna kakva pomo\u0107 (npr. niste sigurni da li treba da skrenete levo kod Albukerkija), javite mi se. \ud83d\ude42<\/p>\n<p>Miroslav Bronzi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Miroslav Bronzi\u0107 Krstarenje evropskim rekama je novi hit. Najve\u0107a evropska i ruska reka, Volga, zajedno sa Dunavom, Loarom i Rajnom, svake godine privla\u010di stotine hiljada turista. Rusijom turisti naj\u010de\u0161\u0107e krstare od Moskve do Sankt Peterburga ili od Moskve do Perma. &nbsp; \u010cinjenica je da je kruzing-turizam u poslednjoj deceniji postao dostupan \u0161iroj populaciji, a&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3266,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[79],"tags":[306,42],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v21.5 - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<title>Utisci sa krstarenja Rusijom - R-TOURS<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/utisci-sa-krstarenja-rusijom\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"sr_RS\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Utisci sa krstarenja Rusijom - R-TOURS\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Pi\u0161e: Miroslav Bronzi\u0107 Krstarenje evropskim rekama je novi hit. Najve\u0107a evropska i ruska reka, Volga, zajedno sa Dunavom, Loarom i Rajnom, svake godine privla\u010di stotine hiljada turista. Rusijom turisti naj\u010de\u0161\u0107e krstare od Moskve do Sankt Peterburga ili od Moskve do Perma. &nbsp; \u010cinjenica je da je kruzing-turizam u poslednjoj deceniji postao dostupan \u0161iroj populaciji, a...\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/utisci-sa-krstarenja-rusijom\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"R-TOURS\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2019-10-30T17:56:52+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/brod-rubljev.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1419\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"953\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"R-TOURSsrb\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"\u041d\u0430\u043f\u0438\u0441\u0430\u043d\u043e \u043e\u0434\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"R-TOURSsrb\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"\u041f\u0440\u043e\u0446\u0435\u045a\u0435\u043d\u043e \u0432\u0440\u0435\u043c\u0435 \u0447\u0438\u0442\u0430\u045a\u0430\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"59 \u043c\u0438\u043d\u0443\u0442\u0430\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/utisci-sa-krstarenja-rusijom\/\",\"url\":\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/utisci-sa-krstarenja-rusijom\/\",\"name\":\"Utisci sa krstarenja Rusijom - R-TOURS\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/#website\"},\"datePublished\":\"2019-10-30T17:56:52+00:00\",\"dateModified\":\"2019-10-30T17:56:52+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/#\/schema\/person\/762deb5a40e54767ca60ab98bfd97acb\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/utisci-sa-krstarenja-rusijom\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/utisci-sa-krstarenja-rusijom\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/utisci-sa-krstarenja-rusijom\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Utisci sa krstarenja Rusijom\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/\",\"name\":\"R-TOURS\",\"description\":\"Putovanja u Rusiju\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"sr-RS\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/#\/schema\/person\/762deb5a40e54767ca60ab98bfd97acb\",\"name\":\"R-TOURSsrb\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"@id\":\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/7e78624c5d70d61c5d710979270510a0?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/7e78624c5d70d61c5d710979270510a0?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"R-TOURSsrb\"},\"url\":\"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/author\/r-tourssrb\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Utisci sa krstarenja Rusijom - R-TOURS","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/utisci-sa-krstarenja-rusijom\/","og_locale":"sr_RS","og_type":"article","og_title":"Utisci sa krstarenja Rusijom - R-TOURS","og_description":"Pi\u0161e: Miroslav Bronzi\u0107 Krstarenje evropskim rekama je novi hit. Najve\u0107a evropska i ruska reka, Volga, zajedno sa Dunavom, Loarom i Rajnom, svake godine privla\u010di stotine hiljada turista. Rusijom turisti naj\u010de\u0161\u0107e krstare od Moskve do Sankt Peterburga ili od Moskve do Perma. &nbsp; \u010cinjenica je da je kruzing-turizam u poslednjoj deceniji postao dostupan \u0161iroj populaciji, a...","og_url":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/utisci-sa-krstarenja-rusijom\/","og_site_name":"R-TOURS","article_published_time":"2019-10-30T17:56:52+00:00","og_image":[{"width":1419,"height":953,"url":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/brod-rubljev.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"R-TOURSsrb","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"\u041d\u0430\u043f\u0438\u0441\u0430\u043d\u043e \u043e\u0434":"R-TOURSsrb","\u041f\u0440\u043e\u0446\u0435\u045a\u0435\u043d\u043e \u0432\u0440\u0435\u043c\u0435 \u0447\u0438\u0442\u0430\u045a\u0430":"59 \u043c\u0438\u043d\u0443\u0442\u0430"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/utisci-sa-krstarenja-rusijom\/","url":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/utisci-sa-krstarenja-rusijom\/","name":"Utisci sa krstarenja Rusijom - R-TOURS","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/#website"},"datePublished":"2019-10-30T17:56:52+00:00","dateModified":"2019-10-30T17:56:52+00:00","author":{"@id":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/#\/schema\/person\/762deb5a40e54767ca60ab98bfd97acb"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/utisci-sa-krstarenja-rusijom\/#breadcrumb"},"inLanguage":"sr-RS","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/utisci-sa-krstarenja-rusijom\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/utisci-sa-krstarenja-rusijom\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Utisci sa krstarenja Rusijom"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/#website","url":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/","name":"R-TOURS","description":"Putovanja u Rusiju","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"sr-RS"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/#\/schema\/person\/762deb5a40e54767ca60ab98bfd97acb","name":"R-TOURSsrb","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"sr-RS","@id":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/7e78624c5d70d61c5d710979270510a0?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/7e78624c5d70d61c5d710979270510a0?s=96&d=mm&r=g","caption":"R-TOURSsrb"},"url":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/author\/r-tourssrb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3246"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3246"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3246\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3296,"href":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3246\/revisions\/3296"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3266"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3246"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3246"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.rtours.rs\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3246"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}