Kopaonik

O Kopaoniku

Moderan i atraktivan turistički centar na 1770 m nadmorske visine, ispod tri najviša vrha velikog planinskog masiva Srbije, prekriven je snegom od novembra do maja i obasjan suncem 200 dana u godini.
Ovakvi klimatski uslovi, izvrsni skijaški tereni, mreža od 21 žičare i ski lifta, udobni hoteli sa brojnim i raznovrsnim sadržajima kao i bogat zabavni život doprineli su da Kopaonik postane izuzetan skijaški centar koji se po svojoj opremljenosti svrstava u red vodećih internacionalnih skijališta. Dočekaće Vas proverene vrednosti: kvalitetan sneg, komforan smeštaj, domaća hrana i bogat zabavni život.

 

Nacionalni park Kopaonik se nalazi u Centralnoj Srbiji, 230km od Beograda. Kopaoniku se može prići iz pravca Jošanicke Banje ili iz pravca Brusa.

Teritorija Nacionalnog parka obuhvata površinu od 11.810 hektara u opštinama Raška i Brus. Postoje planovi o proširenju teritorije Nacionalnog parka na opštinu Leposavić. Okolne zaštitne zone obezbeđuju ekološki integritet Parka.

Skijalište Kopaonik n.v. 1.770 – 2.017 m (Pančićev vrh)

  • Ukupna dužina staza za alpsko skijanje 55 km, ukupna dužina staza za nordijsko skijanje 18 km
  • 17 plavih staza, 9 crvenih staza, 7 crnih staza
  • broj ski liftova i žičara – 24, uključujući dečiji ski vrtić (13 ski liftova, od toga 10 ski liftova tipa sidro i tanjir i 3 vezna ski lifta; 11 žičara, od toga 1 šestosed, 7 četvoroseda, 3 dvoseda
  • ukupan kapacitet žičara – preko 33.000 skijaša/sat, maksimalna visinska razlika -512m
  • Najduža staza – 3,5 km Bela Reka, dužina osvetljene staze za noćno skijanje Malo jezero – 450 m.
  • Tri staze po FIS standardu za slalom: veleslalom, super veleslalom i spust.
  • Na mestu postojeće 4-sednežnice Karaman greben postavljena je nova 6-sedežnica kapaciteta 3000 skijaša na sat. Time se kapacitet  žičare povećava za dodatnih 600 skijaša na sat a žičara će umesto fiksne, kakva je bila do sada, biti isklopiva, što znači da će biti brža od postojeće žičare Karaman greben. Spoljašnji izgled polazne i izlazne stanice će biti poput postojeće žičare Pančićev vrh. Polazna stanica nove 6-sedne žičare će biti postavljena niže, odnosno bliže postojećem polazu Pančića.
  • postojeća žičara Karaman greben se premešta na mesto žičare Sunčana dolina.
  • pored ove dve žičare koje će polaziti iz takozvane „Doline sportova“ u blizini ski vrtića, gradi se i nova fiksna četvorosedna žičara Krst kapaciteta 2000 skijaša na sat, koja će polaziti iz zone doline sportova i imati izlaznu stanicu u blizini ski bifea Krst. Uz ovu novu žičaru prave se i dve nove plave ski staze koje će je pratiti.
  • postojeći sistem za veštačko osnežavanje će biti nadogradjen i pokriće staze: Karaman, Marine vode, Mali Karaman, Kneževske bare, vezne staze od Kneževskih bara do Duboke, Krčmar, Dolina sportova, dve nove staze na Krstu i Sunčana dolina. Sveukupno to predstavlja novih 20 kilometara osneženih staza.
  • 70 procenata kapaciteta ski centra je pokriveno sistemom za veštačko osnežavanje.

Nacionalni park Kopaonik

Nacionalni park je osnovan 1981.godine i njime upravlja Javno preduzeće Nacionalni park Kopaonik. Zaštita Parka je obezbeđena primenom Zakona o zaštiti prirode i Zakona o nacionalnim parkovima, kao i određenim brojem međunarodnih konvencija.

KOPAONIK – Najveći planinski masiv u Srbiji. Pruža se od severozapada ka jugoistoku oko 75 km, dosežući u srednjem delu širinu oko 40 km.

Najviši deo je prostrana površ Ravni Kopaonik, oko koje se dižu Suvo Rudište sa Pančićevim (Milanovim) vrhom (2017 m) na kome je Pančićev mauzolej, Karaman (1934 m), Gobelja (1834 m) i dr. Jugoistočno od Suvog Rudišta greben Kopaonika je sužen i rasčlanjen u niz plasastih uzvišenja: Čardak (1590 m), Šatorica (1750 m) i Oštro koplje (1789 m), između kojih su široke presedline.

 

Na Kopaoniku je najrasprostranjenija raskomadana šumsko-pašnjačka zona središnje Srbije.

Na višim delovima je četinarska smrčeva i jelova, a po stranama bukova i hrastova šuma.

Stočarstvo je glavno zanimanje stanovništva, a u novije vreme rudarstvo i turizam. Kopaonik je već u srednjem veku bio rudarska oblast, pa su iz tog perioda ostali mnogi potkopi, nazivi i rudarski alati. Rudarstvo je obnovljeno u novije vreme, naročito u Trepči.

Danas je na Ravnom Kopaoniku veliki turistički planinski centar, sa brojnim smeštajnim kapacitetima, sistemom smučarskih staza i žičara i drugom infrastrukturom. Drugi takav kompleks se razvija kod sela Brzeća na istočnoj padini, gde u hotelima, apartmanima i kućama ima oko 1.000 ležaja.

Sa zapadne strane, od Ibarske magistrale, vode dva puta za Ravni Kopaonik, jedan od Biljanovca uz Jošaničku reku, a drugi od Rudnice; i sa istočne strane od Kruševca i Toplice preko Brzeća.

Od Ravnog Kopaonika odvaja se njegov istočni ogranak sa spuštanjem na prevoj Mramor (1140 m), zatim se penje ka Velikoj ogledni (1359 m) i talasastim grebenom Vrata (1072 m), Počar (1163 m) završava sa Javorcem i njegovim vrhom Žurla (869m), spuštajući se strmo u Jankovu klisuru koja ga odvaja od planine Jastrebac.

Kopaonik je omiljeni zimski centar medju mladjom populacijom zbog dobre zabave i bogatog noćnog života. Porodice sa decom mogu uživati u raznovrsnim sadržajima snowparka uz zimske aktivnosti – sankanje, klizanje. Za najmlađe i početnike, koji prave svoje prve skijaške korake, postoji obezbeđen prostor „ski vrtića“ sa pokretnom trakom koja olakšava da se ovlada osnovnim skijaškim veštinama.

Svako ko je u potrazi za sjajnim provodom koji bi upotpunio aktivan odmor na snegu, na pravom je mestu. Kopaonik je poznat po odličnoj zabavi koja se do ranih jutarnjih časova nastavlja u nekom od velikog broja kafića, barova, diskoteka, klubova i restorana turističkog centra.
Objekti MK Mountain Resort-a, hotel Grand****, hotel Angella****, apartmansko naselje Konaci suncani vrhovi***, se nalaze u samom turističkom centru (1.770 m.n.v.) i svojim gostima pružaju direktan izlazak na ski staze Karaman Greben i žičaru Pančić- express.

Pristup i udaljenost iz Beograda:
Beograd – Batočina – Kragujevac – Kraljevo – Josanička banja – Kopaonik (290km)
ili
Beograd – Pojate – Kruševac – Brus – Kopaonik (300 km)
Pristup i udaljenost iz ostalih gradova u zemlji regionu:
Novi Sad – Beograd – Kopaonik (370km)
Niš – Kopaonik (118km)
Ljubljana – Zagreb – Beograd – Kopaonik (870km)
Skoplje (auto putem E 75, isključenje Grdelica) –Prokuplje – Brus – Kopaonik (300km)