Kraljevski dvorski kompleks na Dedinju – Beograd

Kraljevski dvorski kompleks na Dedinju je dom dinastije Karađorđevića koji je otvoren za javnost i posetioce. Posećuju ga podjednako i beograđani kao i domaći i strani turisti.

Dvorski kompleks zauzima površinu od 135 hektara a u okviru njega se nalazi Kraljevski dvor, poznatiji još i kao „Stari dvor“ i „novi“, Beli dvor.

U okviru kompleksa se nalazi još niz pomoćnih objekata kao i crkva Svetog Apostola Andreja Prvozvanog holom spojena sa Starim dvorom.

Stari dvor je izgrađen u periodu od 1924-1929. Godine ličnim sredstvima Kralja Aleksandra I kao njegov dom i rezidencija, a potom njegovog sina Kralja Petra II. Danas u Kraljevskom dvoru živi Prestolonaslednik Aleksandar II i njegova porodica.

Palata dvora sagrađena je u srpsko – vizantijskom stilu po projektu arhitekata Živojina Nikolića i akademika Nikolaja Krasnova.

Kraljevska kapela Svetog Apostola Andreja Prvozvanog je napravljena po uzoru na Milutinovu Kraljevu crkvu u Studenici i crkvu manastira Andrijaša na Tresci u Makedoniji koju je 1389. sagradio Andrija, sin kralja Vukašina.. Unutrašnjost kapele su oslikali ruski slikari.

Zgrada Belog dvora sagrađena je po želji kralja Aleksandra I Karađorđevića kao rezidencija za njegove sinove. Građena je u period od od 1934. do 1937. godine po projektu arhitekte Aleksandra Đorđevića. U prizemlju ove klasicističke zgrade nalazi se veliki Svečani hol i niz salona opremljenih u stilu Luja XV i Luja XVI sa venecijanskim lusterima. Tu je i Dvorska biblioteka koja je imala oko 35.000 knjiga i Svečana trpezarija nameštena u stilu čipendejla.

Okolinu Dvora krase parkovske terase, bazeni, paviljon i koncertna terasa. Pošto se nalazi na vrhu brda ima veličanstven pogled na Topčider, Avalu i Košutnjak. Dvorski park kraljevskog dvora zauzima površinu od 27 hektara, dok je park u blizini Belog dvora manji i zauzima 12 hektara površine. Okolina Dvora je uređena prema idejama pejzažnog arhitekte Eduarda Andrea. Osim Dvorova tu se nalaze i razni pomoćni objekti kao kuhinje, garaže, zgrade Dvorske garde i prijavnice, objekat Maršalata Dvora i dr.

Vlada Srbije je 2010. godine Dvorski kompleks na Dedinju proglasila kulturnim dobrom, sa svim pokretnim stvarima u njemu koje imaju poseban kulturni i istorijski značaj.