Univerzitet Lomonosov

Univerzitet Lomonosov je najveći i najstariji univerzitet u Rusiji osnovan na inicijativu Ivana Ivanoviča Šuvalova i Mihaila Vasiljeviča Lomonosova naredbom ruske carice Jelisavete Petrovne 25. januara (12. januara po gregorijanskom kalendaru) 1755. Da bi se shvatila važnost ove institucije u istoriji ruskog, evropskog pa i svetskog obrazovanja, Lomonosov u Rusiji predstavlja ono što su u Engleskoj Oksford i Kembridž, u Americi Jejl i Harvard, ili Irskoj koledž „Triniti“. Univerzitet Lomonosov je smešten u južnom delu Ruske prestonice u naselju zvanom „Vrapčeva brda“ (nekadašnja „Lenjinova brda“), inače radi se o jednoj od najviših tačaka Moskve sa nadmorskom visinom od 220 m i visinom 60-70 m iznad nivoa reke Moskve, a nalazi se na njenoj desnoj strani, tačno preko puta popularnog olimpijskog stadiona „Lužniki“, na kome svoje mečeve igraju fudbaleri kluba „Spartak“ kao i nacionalna fudbalska reprezentacija.

Na Univerzitetu studira više od 40.000 studenata, oko 7.000 poslediplomaca, i preko 5.000 studenata koja pohađaju specijalističke studije. Više od 6.000 profesora i predavača i oko 5.000 istraživača radi na fakultetu i pratećim istraživačkim institucijama, a svake godine na njemu studira i oko 4.000 stranih studenata i poslediplomaca koji dolaze iz 80-ak različitih zemalja, sa svih strana sveta. Prvobitno je Univerzitet izgrađen na Crvenom trgu, no Katarina Velika ga je prebacila u sadašnju neoklasičnu građevinu na drugoj strani ulice Mohovaja, koju danas koristi fakultet za novinarstvo, fakultet za psihologiju i institut za afričke i azijske studije. U 18. veku je bio podeljen na 3 odseka – filozofiju, medicinu i zakonodavstvo. Mihail Karaskov je 1779. osnovao internat za plemiće, transformisan u gimnaziju za rusko plemstvo 1830. godine. Unutar univerziteta je 1905. osnovana socijaldemokratska organizacija, koja se zalagala za zbacivanje cara i zavođenje republike u Rusiji. Nakon Oktobarske revolucije 1917. godine univerzitet je otvoren i za decu proleterijata i seljaka, a ne samo za pripadnike buržoazije. Univerzitet je 1940. preimenovan u čast svog osnivača Mihaila Vasiljeviča Lomonosova.

Kampus Moskovskog univerziteta proteže se na neverovatno velikom prostoru od oko 1.000.000 m2, na kojem se nalazi oko 1.000 zgrada i pratećih struktura (kuhinja, sportskih dvorana i sl.). Glavnu zgradu Univerziteta Lomonosov dizajnirao je arhitekta Lev Vladimirovič Rudnjev, a u posleratnoj eri, Staljin je naredio izgradnju još 7 velikih višespratnih kula oko grada (tzv. „sedam sestara”).

Današnja centralna kula ima čak 36 spratova i visoka je 240 metara, a da bi se bar delimično dočaralo o kolikom se prostoru radi dovoljno je reći da bi to, kada bi se sve sabralo, iznosilo 30 kilometara hodnika i 5.000 soba. U centralnoj kuli, osim studentskih soba, nalazi se i velika koncertna sala, pozorište, muzej, kao i razne administrativne službe, Zajedno sa administracijom univerziteta, još četiri glavna odseka: Fakultet za mehaniku i matematiku, Geološki fakultet, Geografski fakultet i Fakultet za lepe i primenjene umetnosti trenutno se nalaze u glavnoj zgradi. Zanimljivo je da je zvezda na vrhu kule teška čitavih 12 tona, a fasade su ukrašene džinovskim satovima, barometrima i termometrima, statuama, rezbarenim motivima pšenice, sovjetskim grbovima itd. Biblioteka Univerziteta Lomonosov, koja nosi ime po čuvenom književniku Maksimu Gorkom, druga je po veličini u celoj Rusiji, sa fondom od preko 9.000.000 knjiga, od kojih je njih 2.000.000 na stranim jezicima, sa prosečnim brojem od 55.000 čitalaca koji iznajme oko 5.500.000 knjiga godišnje.

Napisao: Aleksandar Devetak